Dan žalosti zbog pogibije srpskih radnika u Sibiru

U Srbiji je danas Dan žalosti zbog pogibije šestorice radnika iz Srbije u požaru na ruskom poluostrvu Jamal. Vlada Srbije je Dan žalosti proglasila povodom tragičnog dogadjaja na ruskom poluostrvu Jamala, gde je u požaru u nedelju 8. februara stradalo šestoro radnika iz Srbije.  
  



Dan žalosti biće završen u ponoć između četvrtka i petka.

Zakonom o Danu žalosti predviđeno je da zastave budu spuštene na pola koplja, kako na državnim institucijama tako i na sportskim i kulturnim manifestacijama i da se nastradalima oda pošta minutom ćutanja.

Prema Zakonu, mediji su dužni da programe usklade i da umesto humorističkih, zabavnih, folklornih i drugih emisija sa zabavnom i narodnom muzikom, emituju muziku i emisije prikladne danu žalosti.

Novinsko-izdavačke organizacije koje izdaju dnevne novine dužne su da ih štampaju u crnoj boji, navodeći na prvoj strani odluku o proglašenju Dana žalosti i proglašenju njegovog obeležavanja.

Za vreme Dana žalosti na javnim mestima, u kafićima, restoranima i drugim lokalima zabranjeno je emitovanje narodne i zabavne muzike, odnosno održavanje programa zabavnog karaktera.

Prema Zakonu, Dan žalosti se proglašava posle naročito tragičnog događaja, teške nesreće koja za posledicu ima smrt, ranjavanje ili teško oštećenje zdravlja većeg broja ljudi ili u slučaju smrti visokog državnog funkcionera.

Može da bude proglašen i u slučaju smrti ličnosti koja je imala visoke zasluge za zemlju.

Autonomna pokrajina, opština, grad i grad Beograd mogu proglasiti Dan žalosti na svojoj teritoriji povodom nekog tragičnog događaja od lokalnog značaja.

Dan žalosti ne može trajati duže od tri dana, a za kršenje načina obeležavanja zakon predviđa i kazne od 5.000 do 200.000 dinara za pravna lica.

Kazna za fizičko lice koje na javnom mestu namerno povredi obavezu obeležavanja je od 2.000 do 10.000 dinara.

Continue Reading

Slovenija

Republika Slovenija je podalpska, a manjim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu sHrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.

Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske Unije i saveza NATO.

Sadržaj

  [sakrij] 

• 1 Zemljopis
  • 1.1 Vidi još
• 2 Nacionalni parkovi
  • 2.1 Prirodne znamenitosti
  • 2.2 Ostali podaci
• 3 Povijest
• 4 Politika
• 5 Stanovništvo
  • 5.1 Rezultati prethodnih popisa
• 6 Gospodarstvo
• 7 Kultura
• 8 Obrazovanje
• 9 Teritorijalni ustroj
  • 9.1 Statističke regije
  • 9.2 Povijesne pokrajine
• 10 Promet
• 11 Šport
• 12 Državni blagdani (neradni dani)
• 13 Izvori
• 14 Vanjske poveznice
  • 14.1 Ostali projekti

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Slovenija se nalazi u Srednjoj Europi na dodiru Alpa, Dinarskog gorja, Panonske nizine i Sredozemlja. Klimu čini mješavina alpskog, sredozemnog i kontinentalnog podneblja. U sjeverozapadnom dijelu države prevladavaju Alpe s najvišim vrhom Triglavom (2864 m). U smjeru prema moru se prostire pokrajina Kras. Njen podzemni svijet skriva najveličanstvenije podzemne galerije u Europi, a to su Postojnska jama i Škocjanske jame koje su isklesalepodzemne vode. Potonja se nalaze na Unescovom popisu kulturne i prirodne baštine. Više od polovine površine pokrivaju šume - 1.163.812 ha (u Europi veći postotak šuma imaju samo Finska i Švedska). U Sloveniji je zakonom zaštićeno približno 8 % ozemlja. Najveće područje zauzima Triglavski nacionalni park (83.807 ha). Geološka prošlost, različitosti u reljefu (od morske površine do 2864 m nadmorske visine) te činjenica, da se Slovenija rasprostire na četiri biogeografska područja, omogućili su bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta. U Sloveniji uspijeva 3000 papratnjača i cvjetnjača te 50.000 različitih životinjskih vrsta. Brojni su i razni biljni i životinjskiendemi.

Vidi još[uredi VE | uredi]

• Popis rijeka u Sloveniji

Nacionalni parkovi[uredi VE | uredi]

Podrobniji članak o temi: Nacionalni parkovi Slovenije

Prirodne znamenitosti[uredi VE | uredi]

• Triglavski nacionalni park
• Krške jame
• Robanov kot
• Topla
• Notranjski Snežnik
• Rakov Škocjan
• Krakovski gozd
• Donačka gora
• Kozlerjeva gošča
• Divje jezero
• Cerkniško jezero
• Bledsko jezero
• Sečoveljske soline

Ostali podaci[uredi VE | uredi]

Triglav, simbol slovenstva

• najviši vrh: Triglav (2864 m)
• najsjevernija točka: 46° 52' 37,52" SGŠ, 16° 14' 18,14" IGD, naselje Budinci u općini Šalovci,
• najjužnija točka: 45° 25' 18,34" SGŠ, 15° 10' 56,06" IGD, naselje Damelj u općini Črnomelj,
• najistočnija točka: 46° 28' 33,76" SGŠ, 16° 36' 07,69" IGD, naselje Benica u općini Lendava,
• najzapadnija točka: 46° 17' 54,05" SGŠ, 13° 23' 47,81" IGD, u naselju Breginj u općini Kobarid.
• geometrijsko središte Slovenije 46° 07' 11,8" S in 14° 48' 55,2" I.
• najduža rijeka: Sava (218 km u Sloveniji) - najduža rijeka sasvim u Sloveniji: Savinja 95 km
• najveće jezero: Bohinjsko jezero
• najveći grad: Ljubljana

Povijest[uredi VE | uredi]

Podrobniji članak o temi: Povijest Slovenije

Slavenski preci današnjih Slovenaca vjerojatno su se doselili na područje Slovenije u 6. stoljeću. U 7. stoljeću je nastala Karantanija, prva država Slovenaca i jedna od prvih slavenskih država. 745. godine Karantanija gubi neovisnost i pada pod vlast Bavarske, koja opet postaje dio franačke države. Stanovništvo se pokrštava. Oko 1000. godine napisani su Brižinski spomeniki, prvi pisani dokument na slovenskom. U 14. stoljeću veći dio današnje Slovenije pada pod vlast Habsburgovaca, koji kasnije postaju Austro-Ugarska. Slovenija se tada dijeli na četri pokrajine: Kranjsku, Gorišku, Štajersku i Korošku. Godine 1848. brojne narode zahvaća narodni preporod, pa i Slovenci imaju politički program koji traži ujedinjenu Sloveniju. Kad se 1918. godine raspala Austro-Ugarska, a Italija zauzela pokrajine Primorsku iIstru, kao i dijelove Dalmacije, osnovana je Država Slovenaca, Hrvata i Srba koja se brzo ujedinila sa Kraljevinom Srbijom u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca i ta se1929. preimenovala u Kraljevinu Jugoslaviju. Kraljevina Jugoslavija se raspala u 2. svjetskom ratu, a Slovenija je potom postala dio socijalističke Jugoslavije, službeno proglašene 29. studenog 1943. Današnja Slovenija je na temelju plebiscita proglasila neovisnost od SFRJ 25. lipnja 1991.

Politika[uredi VE | uredi]

Podrobniji članak o temi: Politika Slovenije

Karta Slovenije

Slovenski šef države je predsjednik, koji se bira svakih pet godina. Izvršnu vlast ima predsjednik vlade i njegov kabinet ministara.

Parlament ima dva doma: Državni zbor i Državni svet. Državni zbor ima 90 zastupnika, koji se dijelom biraju izravno, a dijelom razmjerno.

Državni svet ima 22 zastupnika, koji zastupaju važne društvene, gospodarske, strukovne i regionalne skupine. Parlamentarni izbori održavaju se svake četiri godine.

Vidi još:

• Hrvatsko-slovenski odnosi
• Otvorena pitanja u odnosima Hrvatske i Slovenije

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Podrobniji članak o temi: Etničke grupe Slovenije

Prema popisu stanovništva iz 2002. Slovenija je imala 1.964.036 stanovnika. Etnički sastav je bio sljedeći: Slovenci 83,1%, Srbi 2%, Hrvati 1,8%, Bošnjaci 1,1% i drugi.

Narodni sastav Slovenije
Slovenci			83,06%
Srbi			1,98%
Hrvati			1,81%
Bošnjaci			1,10%
ostale manjine			4,85%
neizjašnjeni i nepoznati			8,9%
izvor: 2002 census

Vjerski sastav Slovenije
rimokatolici			57,8%
neizjašnjeno i nepoznato			22,8%
ateisti			10,1%
ostale religije			9,3%
izvor: 2002 census

Velike razlike u broju stanovnika srpske, hrvatske i bošnjačke nacionalnosti između zadnja dva popisa imaju izvor u činjenici da su slovenske vlasti 26. veljače 1992. brisale iz registra stalnih stanovnika 18.305 građana navedenih nacionalnosti s popisa stanovnika, oduzele im državljanstvo te ih proglasile stranim državljanima. Slučaj je dospio i do Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu. "Izbrisani" već preko desetljeće i pol ne mogu ostvariti svoja građanska i ljudska prava u Sloveniji.

Rezultati prethodnih popisa[uredi VE | uredi]

• 1991. ( Popis promijenjen i priklađen standardima EU-a po kojem se broje samo stanovnici sa stalnim prebivalištem u državi ) - 1,913.355 stanovnika (Slovenci 88,3%, Hrvati 2,8%, Srbi 2,5%, Muslimani 1,4%)

• 1991. - 1,965.986 stanovnika: 1,727.000 Slovenaca ili 87,8 %, 54.212 Hrvata ili 2,8 %, 47.911 Srba ili 2,4 %, 26.867 Muslimani ili 1,4 %, 8.503 Mađara, 3.064 Talijana, 2.293 Roma i drugi.

• 1981. - 1,838.381 stanovnika (Slovenci 90,8%, Hrvati 2,9%, Srbi 2,3%)

• 1971. - 1,679.051 stanovnika (Slovenci 94%, Hrvati 2,5%, Srbi 1,2%)

[1]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Podrobniji članak o temi: Gospodarstvo Slovenije

Slovenija ima visoko razvijeno gospodarstvo te je procjena BDP-a per capita za 2008. godinu 28,010.76 $. Nalazi se na drugom mjestu, iza Cipra, među novim članicama EU te iznosi 93% prosjeka EU. Relativno visoka inflacija je 2006. pala na 2.3% (prije prihvaćanja eura), ali je u listopadu 2007. ponovno narasla na 5.1%^[1] što jer bilo više od prosjeka eurozone. Slovensko gospodarstvo je počelo jače rasti u zadnje četiri godine i to 4.3% u 2004. i 2005., 5.9% u 2006. te 6.8% u 2007., nakon relativno slabog rasta u 2003. godini (2.8%). U prva tri tromjesečja 2008. gospodarsvo je raslo 5% na godišnjoj razini.

Unatoč gospodarskom uspjehu, Slovenija se još uvijek suočava s različitim izazovima. Veliki dio ekonomije je ostalo u rukama države, a direktna strana ulaganja su među najmanjima u EU. Porezi su relativno visoki, tržište rada je nefleksibilno te je industrija manje konkurentna. Tijekom posljednjih 10 godina došlo je do privatizacije banaka, telekomunikacija i javnih usluga te se očekuje da će se strana ulaganja povećati. Slovenija je vodeća među novim članicama EU i prva je nova članica koja je prihvatila novu europsku valutu euro 1. siječnja 2007.

Slovensko je gospodarsko vrlo razvijeno, najbolje među tranzicijskim državama, sa starom rudarskom, industrijskom i obrtničkom tradicijom. Poljoprivreda je od manjeg značaja, a obrađeno je samo 12 % površine. U turizmu su značajna primorska ljetovališta (Piran, Portorož, Izola, Koper, Ankaran, Debeli rtič), skijaška središta (Maribor, Kranjska Gora, Vogel, Kanin, Rogla) i toplice (Radenci, Moravske Toplice, Terme Čatež, Terme Dobrna, Lendava, Maribor, Ptuj, Šmarješke Toplice).

Kultura[uredi VE | uredi]

Oko 1000. godine napisani su Brižinski spomeniki, prvi pisani dokument na slovenskom jeziku. Slovensku prvu knjigu je tiskao protestantski reformator Primož Trubar(1508.-1586.). To su u biti bile dvije knjige: (katekizam) i abecedarij koje su izdane 1550. u Tübingenu u Njemačkoj. Središnja pokrajina, Kranjska (koja je postojala kao dio Austro-Ugarske sve do početka 20. stoljeća), je bila etnografski i povijesno dobro opisana u knjizi Slava vojvodine Kranjske (Die Ehre deß Herzogthums Crain) koju je izdao 1689. Janez Vajkard Valvasor (1641.-1693.).

Slovenski nacionalni pjesnikFrance Prešeren

Najveći slovenski književnici su bili pjesnici France Prešeren (1800.-1849.), Oton Župančič, Srečko Kosovel, Edvard Kocbek i Dane Zajc te pisci Ivan Cankar (1876.-1918.), Vladimir Bartol i Prežihov Voranc, dok su Alojz Rebula, Drago Jančar, Boris Pahor, Tomaž Šalamun, Aleš Debeljak i Aleš Šteger vodeći književnici suvremene slovenske književnosti.

Najvažniji slovenski slikari su Jurij Šubic i Anton Ažbe koji su djelovali krajem 19. stoljeća. Ivana Kobilca, Rihard Jakopič, Ivan Groharsu djelovali početkom 20. stoljeća, a Avgust Černigoj, Lojze Spacal, Anton Gojmir Kos, Riko Debenjak, Marij Pregelj, a posebnoGabrijel Stupica i Janez Bernik obilježili su drugu polovicu 20. stoljeća. Suvremeni slikari su Emerik Bernard, Metka Krašovec, Ivo Prančič, Gustav Gnamuš, grupa IRWIN i Marko Peljhan. Zoran Mušič, koji je radio u Parizu i Veneciji, postao je slavan i diljem svijeta. Neki od važnjijih slovenskih kipara su Fran Berneker, Lojze Dolinar, Zdenko Kalin, Slavko Tihec, Janez Boljka i danas Jakov Brdar i Mirsad Begić. Poznati slovenski arhitekti su Jože Plečnik i Max Fabiani, Edo Ravnikar, Milan Mihelič.

U Sloveniji su djelovali i brojni glazbenici i skladatelji kao što je renesansni skladatelj Jacobus Gallus (1550.-1591.) koji je utjecao na tadašnju europsku glazbu i violinski virtuoso Giuseppe Tartini. Bojan Adamič, poznati filmski skladatelj i Ivo Petrić, skladatelj europske klasične glazbe djelovali su tijekom 20. stoljeća.

Suvremeni popularni glazbenici su Slavko Avsenik, Laibach, Vlado Kreslin, Pero Lovšin, Pankrti, Zoran Predin, Lačni Franz, New Swing Quartet, DJ Umek, Valentino Kanzyani, Siddharta, Big Foot Mama,Terrafolk, Katalena, Magnifico i drugi.

Za slovensku kinematografiji značajni su Karol Grossmann, Janko Ravnik, Ferdo Delak, France Štiglic, Mirko Grobler, Igor Pretnar, France Kosmač, Jože Pogačnik,Matjaž Klopčič, Jane Kavčič, Jože Gale, Boštjan Hladnik i Karpo Godina. Suvremeni filmski redatelji Janez Burger, Jan Cvitkovič, Damjan Kozole, Janez Lapajne i Maja Weiss su najznačajniji predstavnici tzv. renesanse slovenske kinematografije.

Od znanstvenika se ističu nobelovac Friderik - Fritz Pregl, fizičar Joseph Stefan, psiholog i antropolog Anton Trstenjak, filozof Slavoj Žižek i Milan Komar, lingvistFranc Miklošič, liječnik Anton Marko Plenčič, matematičar Jurij Vega, sociolog Thomas Luckmann, teolog Anton Strle i raketni inženjer Herman Potočnik.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Podrobniji članak o temi: Obrazovanje u Sloveniji

Sveučilište u Ljubljani

Slovenski obrazovni sustav se sastoji od predškolskog obrazovanja, osnovnog obrazovanja (9 godina), srednjoškolskog obrazovanja (stručno i opće obrazovanje), višeg stručnog obrazovanja te visokog obrazovanja. Posebni dijelovi sustava su obrazovanje odraslih, glazbeno i plesno obrazovanje, obrazovanje za ljude sa posebnim potrebama i razni programi u etničkim i jezičnim izmješanim područjima.

Trenutno se u Sloveniji nalaze tri javna i jedno privatno sveučilište, a oni su:

• javna sveučilišta:

• Sveučilište u Ljubljani
• Sveučilište u Mariboru
• Sveučilište u Primorskoj

• privatno sveučilište je:

• Sveučilište u Novoj Gorici

Teritorijalni ustroj[uredi VE | uredi]

Karta podjele Slovenije na općine (godine 2005)

Prema Ustavu Repubike Slovenije, općina (slovenski občina) je samoupravna lokalna zajednica (tj. jedinica lokalne samouprave), koja obuhvaća područje jednog ili više naselja koja su povezana zajedničkim potrebama i interesima stanovnika.

Pogled s Ljubljanskog grada

Po slovenskom Zakonu o lokalnoj samoupravi, općina mora imati najmanje 5000 stanovnika, ali ima i onih koje zbog zemljopisnih, pograničnih, nacionalnih, povijesnih ili gospodarskih razloga imaju taj status iako imaju manje od 5000 stanovnika . U djelokrug općine spadaju poslovi lokalnog značaja koje općina može obavljati samostalno i koji se tiču samo stanovnika općine. Grad može dobiti status gradske općine (slovenski mestna občina) ako ima više od 10000 stanovnika te predstavlja zemljopisno, gospodarsko i kulturno središte područja koje mu grvitira. Međutim taj status može dobiti i općina zbog povijesnih razloga. Na gradsku općinu država može prenijeti poslove iz svoje nadležnosti, a koji utječu na razvoj grada.

Predloženo je da se ovaj dio članka izdvoji u novi članak. (Rasprava)

Slovenija je od veljače 2011. godine podijeljena na 211 općina, među kojima njih 11 ima status gradske općine (označene s *).^[2]

A Ajdovščina Apače B Beltinci Benedikt Bistrica ob Sotli Bled Bloke Bohinj Borovnica Bovec Braslovče Brda Brezovica Brežice C Cankova Celje * Cerklje na Gorenjskem Cerknica Cerkno Cerkvenjak Cirkulane Č Črenšovci Črna na Koroškem Črnomelj D Destrnik Divača Dobje Dobrepolje Dobrna Dobrova-Polhov Gradec Dobrovnik Dol pri Ljubljani Dolenjske Toplice Domžale Dornava

Dravograd Duplek G Gorenja Vas-Poljane Gorišnica Gorje Gornja Radgona Gornji Grad Gornji Petrovci Grad Grosuplje H Hajdina Hoče-Slivnica Hodoš Horjul Hrastnik Hrpelje-Kozina I Idrija Ig Ilirska Bistrica Ivančna Gorica Izola J Jesenice Jezersko Juršinci K Kamnik Kanal ob Soči Kidričevo Kobarid Kobilje Kočevje Komen Komenda Kopar * Kostanjevica na Krki Kostel

Kozje Kranj * Kranjska Gora Križevci Krško Kungota Kuzma L Laško Lenart Lendava Litija Ljubljana * Ljubno Ljutomer Log-Dragomer Logatec Loška Dolina Loški Potok Lovrenc na Pohorju Luče Lukovica M Majšperk Makole Maribor * Markovci Medvode Mengeš Metlika Mežica Miklavž na Dravskem polju Miren-Kostanjevica Mirna Mirna Peč Mislinja Mokronog-Trebelno Moravče Moravske Toplice Mozirje Murska Sobota * Muta

N Naklo Nazarje Nova Gorica * Novo Mesto * O Odranci Oplotnica Ormož Osilnica P Pesnica Piran Pivka Podčetrtek Podlehnik Podvelka Poljčane Polzela Postojna Prebold Preddvor Prevalje Ptuj * Puconci R Rače-Fram Radeče Radenci Radlje ob Dravi Radovljica Ravne na Koroškem Razkrižje Rečica ob Savinji Renče-Vogrsko Ribnica Ribnica na Pohorju Rogaška Slatina Rogašovci

Rogatec Ruše S Selnica ob Dravi Semič Sevnica Sežana Slovenj Gradec * Slovenska Bistrica Slovenske Konjice Sodražica Solčava Središče ob Dravi Starše Straža Sveta Ana Sveta Trojica v Slovenskih Goricah Sveti Andraž v Slovenskih Goricah Sveti Jurij ob Ščavnici Sveti Jurij v Slovenskih Goricah Sveti Tomaž Š Šalovci Šempeter-Vrtojba Šenčur Šentilj Šentjernej Šentjur Šentrupert Škocjan Škofja Loka Škofljica Šmarje pri Jelšah Šmarješke Toplice Šmartno pri Litiji Šmartno ob Paki Šoštanj Štore

T Tabor Tišina Tolmin Trbovlje Trebnje Trnovska Vas Trzin Tržič Turnišče V Velenje * Velika Polana Velike Lašče Veržej Videm Vipava Vitanje Vodice Vojnik Vransko Vrhnika Vuzenica Z Zagorje ob Savi Zavrč Zreče Ž Žalec Železniki Žetale Žiri Žirovnica Žužemberk

Osim na općine, kao jedinice lokalne samouprave, Slovenija je podjeljena i na 58 upravnih jedinica (koje se mogu usporediti s uredima državne uprave u županijamau Hrvatskoj) koje obavljaju poslove državne uprave i ne zadiru u samoupravne poslove općina.

Statističke regije[uredi VE | uredi]

Statističke regije

Iako zakonski nigdje nije regulirano, Slovenija je podjeljena i na pokrajine (u zemljopisnom smislu), odnosno na regije.

Tako je za potrebe državne statistike država podjeljena na 12 regija, a one su:

1. Gorenjska
2. Goriška
3. Jugoistočna Slovenija
4. Koruška
5. Notranjsko-kraška
6. Obalno-kraška
7. Središnja Slovenija
8. Podravska
9. Pomurje
10. Savinjska
11. Donjoposavska
12. Zasavlje

Ustav Republike Slovenije dopušta šire samoupravne zajednice, odnosno pokrajine, na koje pak država može prenijeti neke poslove iz svog djelokruga.

Povijesne pokrajine[uredi VE | uredi]

Povijesne pokrajine

1. Primorska

   Slovenska Istra

2. Kranjska

   2a. Gorenjska

   2b. Notranjska

   2c. Dolenjska i Bela krajina

3. Koruška
4. Štajerska
5. Prekmurje

Promet[uredi VE | uredi]

Podrobniji članak o temi: Promet Slovenije

Promet u Sloveniji

Šport[uredi VE | uredi]

Među najpopularnije momčadske sportove u Sloveniji ubrajaju se nogomet, košarka, hokej na ledu i skijanje.

Slovenska nogometna reprezentacija dva puta je izborila nastup na završnici Svjetskog prvenstava u nogometu(2002 i 2010), a jednom na završni turnir Europskog prvenstva u nogometu (2000).

Slovenska košarkaška reprezentacija u više navrata je nastupila na Europskom prvenstvu u košarci, a najveći uspjeh je osvojeno četvrto mjesto (2009). Među poznatijim slovenski košarkašima se ističe, danas trener Jure Zdovc koji je sa reprezetacijom bivše Jugoslavije osvoji brojne medalje, a poznati moderni slovenski košarkaši nastupaju u NBA ligi: Goran Dragić, Sasha Vujačić, Radoslav Nesterović i Beno Udrih.

Najuspješniji hokejaš Slovenije je NHL zvijezda Anže Kopitar.

Brigita Bukovec je slovenska atletičarka koja je na 100m sa preponama osvojila srebrnu medalju na olimpijskim igrama u Atlanti 1996., a na otvaranju 1996. olimpijsku baklju je nosio slovenski gimnastičar Leon Štukelj tada kao jedan od najstarijih živućih olimpijaca.

Najuspješnija skijašica Slovenije je svjetska rekorderka i najbolja skijašica svjeta Tina Maze.

Continue Reading