Najnovije Vijesti :
Prikazani su postovi s oznakom Hrvatska. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Hrvatska. Prikaži sve postove

Balkan

nedjelja, 8. veljače 2015. | 0 komentari

Balkan je historijska i geografska regija jugoistočne Evrope te poluostrvo jugoistočne Evrope. Granice poluostrva su neodređene. Balkansko poluostrvo se nalazi između Jadranskog i Crnog mora, a jedna od granica je prostor južno od linije Bugarski zaljev - ušće Drima. Iako se danas pojam "Balkan" kao jedna od geografskih regija Evrope polahko napušta (regija je Jugoistočna Evropa), i dalje ga neku autori uzimaju kao regiju te postoji više definicija za ograničavanje, ali obično se smatra da Balkan sadrži barem dijelove Grčke, Albanije, Bugarske, Turske i nekih država bivše Jugoslavije, s ukupnom površinom od 550.000 km2 i 53 miliona stanovnika.
Politička karta Balkana
Regija je dobila ime po planini Balkan (Bugari i Srbi je zovu Stara Planina), koja ide kroz centralnu Bugarsku i prelazi u istočnu Srbiju, dok samo ime "Balkan" dolazi od turske riječi za planinu. Nekad se ta planina zvala Haemus Mons, što vjerovatno dolazi od tračke riječiSaimon, koja znači "lanac".

Definicije i granice

Geografska definicija Balkana zasniva se na planinskim lancima, u koje spadaju Dinaridi, planina Balkan, Rodopi, Šar planina i Pindus. Njome su isključeni cijelaSlovenija i Rumunija kao i veči dio Hrvatske, Vojvodine i ostrva Grčke.
Čitava kopnena masa ponekad se naziva Balkansko poluostrvo, jer je na jugu, jugozapadu i jugoistoku okružuje Jadransko, Jonsko, Egejsko, Mramorno i Crno more. Iako nije riječ o pravom poluostrvu, to se ime često koristi za širu regiju.
Sjeverna geografska granica Balkana ide kroz Dunavsku i Panonsku nizinu, ove nizine ne smatraju se dijelom Balkana. Sjeverna granica Balkana ide rijekamaKupom, Savom i Dunavom do Crnog mora, po geografskom položaju - (sjeveroistočna Slovenija), (sjeverna, centralna i istočna Hrvatska), (sjeverna Srbija(Vojvodina)) i veći dio Rumunije (Transilvanija) - nije dio Balkana.
Zapravo, Balkan nije toliko cjelina zbog planinskih lanaca koliko zbog zajedničke i često nasilne historije. Tu historiju prvenstveno obilježavaju vijekovi potčinjenosti ili borbe s Osmanlijskim carstvom, kao i međusobni sukobi u 20. vijeku. Rec Balkan potice od dve reci iz turskog jezika, a to su bal - sto znaci med i kan - sto oznacava rec krv. Upravo ove dve reci i oslikavaju Balkan i njegovu istoriju.
Pojam Balkan obojen je negativnim značenjima: nasilje, vjerska i etnička nesnošljivost, sveopća nazadnost i podjeljenost. U engleskom jeziku riječ balkanisation(balkanizacija) označava neizlječivu rascjepkanost i netrpeljivost između frakcija unutar neke grupe. Zato se ta riječ na rubnim područjima izbjegava i ponekad smatra pogrdnom. U nekim zemljama bivše Jugoslavije koristi se i pojam balkanska krčma, koji se proslavio zbog Krležine rečenice: "Kad se u balkanskoj krčmi pogase svjetla, onda sijevaju noževi."
Postoji i neutralniji izraz za Balkan, a to je Jugoistočna Evropa. To nije geografski pojam jer ne obuhvata Rumuniju i Ukrajinu. Taj se izraz koristi sve više, npr. inicijativa Evropske Unije iz 1999. godine zove se Pakt o stabilnosti za Jugoistočnu Evropu, a on-line novine Balkan Times preimenovale su se 2003. godine uSoutheast European Times.
Zemlje koje se nalaze na Balkanskom poluostrvu cijelim teritorijem ili večinom teritorije:

Zemlje koje se manjim dijelom nalaze na Balkanskom poluostrvu:

Politički pod Balkan potpadaju sljedeće zemlje: Turska, Grčka, Rumunija, Bugarska, Srbija, Albanija, Makedonija, Kosovo, Crna Gora i Bosna i Hercegovina.
Mnoge regije u državama navedenim kao dio Balkana znatno se razlikuju od ostatka regije, pa zato rubne države ne vole da ih zovu balkanskim zemljama. To prvenstveno vrijedi za Rumuniju, Hrvatsku i Sloveniju, ali i za Grčku.
Druge zemlje koje ne spadaju u Balkan ali su blizu i/ili su igrale važnu ulogu u geopolitici, kulturi i historiju Balkana:

Priroda i resursi

Većinu regije pokrivaju planinski lanci. Glavni su lanci Dinaridi u Hrvatskoj i Bosni, koji se nastavljaju na masiv Šar-Pindus u Albaniji, Makedoniji i Grčkoj. Bugarska ima planinu Balkan i Rodope na granici s Grčkom. Najviši vrh je Musala u Bugarskoj (2925 m).
Klima je sredozemna na Jadranskog mora i Egejskog mora, okeanska i humidna suptropska na obali Crnog mora, dok je u unutrašnjosti umjereno kontinentalna. Sjever poluostrva i planine imaju snježne i mrazne zime, te vruća i suha ljeta. Na jugu su zime blaže.
Na jugu i na obali raste crnogorica. U unutrašnjosti su tipične srednjoevropske šume (hrast i bukva, u planinama bor i jela). Visinska granica šume je 1800-2000 m.
Tlo je općenito loše, osim u ravnicama, gdje su prirodna trava, plodna zemlja i topla ljeta pogodni za oranice. U velikom dijelu regije zemljoradnja loše stoji zbog planina, vrućih ljeta i loše zemlje, što pogoduje samo nekim poljoprivrednim kulturama (naprimjer, maslinama i vinovoj lozi).
Energetski izvori su rijetki. Ima uglja, pogotovo u Bugarskoj, Srbiji i Bosni. Raširenija su ležišta lignita. Nafta je rijetka, iako postoje mala ležišta u Srbiji, Albaniji i Hrvatskoj. Postoje brojne hidrocentrale.
Među sirovinama je najviše metalne rude. Željezo je rijetko, ali neke zemlje, npr. Bosna i Hercegovina, imaju znatne količine bakra, cinka, kalaja, hroma, mangana,magnezita i boksita. Neki metali se izvoze.

Prošlost i sadašnjost

Balkan je izravan kopneni put između Zapadne Evrope i jugozapadne Azije (Mala Azija i Bliski istok). Zato oduvijek ima vrlo veliku stratešku važnost.
Nekad je veći dio Balkana bio politički ujedinjen pod Bizantom i zatim Osmanlijskim carstvom, a središte oba carstva je ležalo u Anatoliji (koja danas spada u azijski dio Turske).
Iako je pod Bizantskim carstvom spadao u najnaprednije dijelove Evrope, zadnjih 550 godina Balkan je bio najmanje razvijen dio kontinenta, jer se evropska politika i trgovina okrenula Atlantskom okeanu, a Osmanlijsko carstvo je bilo relativno izolirano od glavnih ekonomskih tokova.
Balkanske su zemlje počele sticati nezavisnost u 19. vijeku, pa je Balkanski savez 1912-13. u Balkanskim ratovima odbacio Tursku do njenih današnjih granica.
Prvi svjetski rat je izbio 1914. zbog atentata na nadvojvodu Franza Ferdinanda u Sarajevu. Nakon Drugog svjetskog rata, Sovjetski Savez i komunizam jako su uticali na Balkan.
Tokom hladnog rata, većina zemalja Balkana bila je pod komunistima. Ipak, Jugoslavija (1948.) i Albanija (1961.) raskinuli su sa Sovjetskim Savezom. Jugoslavija se više približila Zapadu i osnovala pokret nesvrstanih. Albanija se u početku okrenula Kini, a kasnije se posve izolirala. Jedine nekomunističke zemlje su bile Grčka iTurska, koje su tada (kao i danas) bile članice saveza NATO.
Regija je početkom 1990-ih godina bila teško pogođena ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, zbog čega je NATO intervenisao u Bosni i Hercegovini, na Kosovu i uMakedoniji. Danas (2007.) su sve balkanske zemlje u dobrim odnosima s EU i SAD. Pitanje Kosova i Albanaca općenito je još otvoreno.
članstvo u Evropskoj Uniji
Grčka je članica Evropske Unije još od 1981. godine, Slovenija, Mađarska i Kipar su to postali 2004. godine, te Bugarska i Rumunija od 1. januara 2007. godine.Hrvatska je ušla u Evropsku uniju 2013. godine. Makedonija (2005. godine), Albanija (2006. godine) i Crna Gora (2007. godine), su potpisale preliminarne sporazume s Evropskom komisijom, ali nisu na spisaku službenih kandidata i ne zna se kada će biti primljene.
I ostale zemlje su izrazile želju da uđu u EU, među njima i Bosna i Hercegovina koja zbog usporenih reformi, zaostaje u regiji. Pregovori EU sa Srbijom započeli, nakon što je sklopila historijski sporazum sa Kosovom. Turska je također zatražila članstvo još 1963., ali ni danas nije članica, iako su sklopljeni određeni carinski sporazumi.

Stanovništvo

Glavni narodi regije:

Glavne religije su kršćanstvo (pravoslavlje, katoličanstvo) i islam.
Pravoslavlje prevladava u ovim državama:
Katoličanstvo prevladava u ovim državama:
Islam prevladava u ovim državama:
Continue Reading
Objavio/la Unknown u 07:35 0 komentari
Oznake: , , , ,

Kombi naletio na biciklistkinju: Poginula je na mjestu nesreće

subota, 7. veljače 2015. | 0 komentari

U Osječkoj ulici u Čepinu u četvrtak ujutro kombi je naletio na biciklistkinju (58), izvijestila je Policijska uprava osječko-baranjska. Policijski očevid je u tijeku



Continue Reading
Objavio/la Unknown u 05:03 0 komentari
Oznake: , , , , , , , ,

STIŽE NAM SNJEŽNA OLUJA? Evo kako izgleda nebo nad nama i do kada će sve padati snijeg!

petak, 6. veljače 2015. | 0 komentari

Nevrijeme koje je pogodilo region za sada najveće probleme pravi građanima Hrvatske, ali satelitski snimci pokazuju da se snježni oblaci nalaze i iznad Bosne i Hercegovine. Jutros je Krajinu probudio ogromni snijeg, a prema informacija bijeli pokrivač u ovom djelu Bosne i Hercegovine je veći od 50 cm. Snijeg ne prestaje padati, tako da su ceste neprohodne.
Škole su bile skoro pa prazne, jer su autobusne linije kasnile zbog teških uslova na cestama na području općine Cazin, ali i u drugim općinama.

Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK donijelo je Odluku o prekidu nastave u svim osnovnim i srednjim školama na području USK zbog nepovoljnih vremenskih uslova.

Građanima se preporučuje da ne kreću na put ako ne moraju.

Sutra u Bosni i Hercegovini oblačno sa slabim snijegom u Bosni. Vjetar slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između – 5 i 0 stepeni Celzijusa, na jugu Hercegovine od 1 do 5 stepeni Celzijusa. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između – 2 i 2 stepena Celzijusa, na jugu Hercegovine od 7 do 11 stepeni Celzijusa.

U nedjelju, 8.02.2015 u Bosni oblačno sa snijegom. U Hercegovini prije podne oblačno, poslije podne razvedravanje. Očekuje se jak vjetar sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka između – 9 i – 3 stepena Celzijusa, na jugu Hercegovine od – 2 do 3 stepena Celzijusa. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između – 3 i 1 stepen, na jugu Hercegovine od 2 do 6 stepeni Celzijusa.

U ponedjeljak, 9.02.2015. u Bosni oblačno sa snijegom. U većem dijelu Hercegovine vedro. Vjetar u Bosni slab do umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera, u Hercegovini jaka bura. Najniža jutarnja temperatura zraka između – 9 i – 4 stepen Celzijusa, na jugu Hercegovine od – 3 do 2 stepena Celzijusa. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između – 5 i – 1 stepen, na jugu od 2 do 5 stepeni Celzijusa.

U utorak, 10.02.2015. u Bosni oblačno sa slabim snijegom. U Hercegovini vedro. Vjetar u Bosni slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera, u Hercegovini umjereno jaka bura. Najniža jutarnja temperatura zraka između – 10 i – 4 stepena, na jugu Hercegovine od – 4 do 1 stepen Celzijusa. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između – 4 i 1 stepen, na jugu Hercegovine od 3 do 7 stepeni Celzijusa.
Continue Reading
Objavio/la Unknown u 08:31 0 komentari
Oznake: , , , , , , , ,

Ilijaš: Dva vozila sletjela sa ceste, dvoje lakše povrijeđenih

četvrtak, 5. veljače 2015. | 0 komentari

U mjestu Ilijaš kod Sarajeva dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je učetvovalo jedno vozilo, a zatim se na istom mjestu ubrzo dogodila još jedna nezgoda.

 iz Operativnog centra MUP-a Kantona Sarajevo, do prve nesreće je došlo oko 12 sati.

Vozač je izgubio kontrolu nad automobilom marke Seat koji je naposljetku udario u stub ulične rasvjete u ulici Bosanski put. Na sreću, vozač i suvozač su pretrpjeli samo lakše povrede.

U približno isto vrijeme i na istom mjestu sa ceste je skliznulo vozilo marke Peugeot. Prilikom te nesreće niko nije povrijeđen, a pričinjena je manja materijalna šteta.
Continue Reading
Objavio/la Unknown u 06:59 0 komentari
Oznake: , , , , , , ,

Hrvatska

| 0 komentari



Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, zemljopisno smještena na prijelazu iz Srednje u Jugoistočnu Europu. Graniči na sjeveru sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom, na jugu i istoku s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. S Italijom ima morsku granicu. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga.
Prema popisu iz 2011. godine Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika.[2]Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najznačajnija nacionalna manjina suSrbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva.[2] Kopnena površina iznosi 56.542 km², a površina teritorijalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednjevelike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb koji je gospodarsko, kulturno i političko središte zemlje.
Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992.[3][4] Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlanskog ugovora, Europske unije (od 2004. je bila kandidat za ulazak u Europsku uniju, a proces pristupanja zemlje Uniji priveden je kraju 1. srpnja 2013. godine)

Kameno doba

Na prostoru Hrvatske je otkriveno pedesetak nalazišta čovjeka kamenog doba. U pećini Šandalja I. u blizini Pule pronađeni su najstariji predmeti oblikovani rukom na tlu Hrvatske. Izrađeni su od kamena, a obrađeni okresivanjem. Najvažnije nalazište otkrio je Dragutin Gorjanović Kramberger 1899. godine u spilji na Hušnjakovom brdu kraj Krapine gdje je našao ostatkeneandertalskog čovjeka i njegovog oruđa. Nalazišta krapinskog pračovjeka jedno je od najvažnijih u Europi. Živio je oko 130 tisuća godina prije Krista.
Ljudi mlađeg kamenog doba na prostoru Hrvatske su živjeli u plodnim nizinama rijeka i uz Jadransko more. Prema prostoru najvažnijih nalazišta razlikujemo četiri kulture. Starčevačka kultura se prostirala dijelom sjeverne Hrvatske, a nositelji su ratari i stočari koji su živjeli u sojenicama i proizvodili keramiku koju su bojali crvenom bojom. Sopotska kultura prostirala se na prostoru Slavonije. Danilska kultura se prostirala uz obale Jadrana. Hvarska kultura se prostirala južnim dalmatinskimotocima. Danilska i Hvarska kultura pripadaju krugu impresso keramike koja se odlikuje posudama crveno smeđe boje ukrašenima otiscima školjaka, morskim puževa i zarezima učinjenim oštrim predmetima.

Metalno doba


Vučedolska golubica
Na prijelazu iz mlađeg kamenog u metalno doba na prostoru Srijema i Slavonije prostirala seVučedolska kultura. Na prostoru kraj Dunava pronađena su kuće pravokutnog oblika, oružje od glačanog kamena te kalupi za lijevanje barenih sjekira. Glasovit je nalaz posude u obliku ptice poznat pod nazivom Vučedolska golubica. Najvažnija kultura ranog brončanog doba na tlu kontinentalne Hrvatske je vinkovačka kultura, a na tlu južne Hrvatske cetinska kultura. Obje od njih, na različit način i u različitom obimu nastavljaju tradiciju vučedolske kulture. Ostala važnija nalazišta su Nezakcij u Istri, Donja Dolina na Savi i Ripač na Uni. U kasnom brončanom dobu proširila se sjevernom Hrvatskom kultura polja sa žarama, nazvana prema glinenim posudama u koje se polagao pepeo pokojnika, s nalazištima kraj Virovitice, Zagreba i Velike Gorice.
U željeznom dobu pojavili su se prvi poznati narodi na hrvatskom tlu. Keltski narodi pojavili su se u IV. stoljeću prije Krista, a živjeli su na području sjeverno od Save i Kupe. Sa sobom su donijeli lončarsko kolo i umijeće kovanja novca. Od keltskih plemena na panonskom tlu treba spomenuti Skordiske i Tauriske. Iliri su živjeli na prostoru južno od Save, a najvažniji narodi su Histri, Liburni, Japodi, Delmati i Ardijejci. Oni su gradili kamene utvrde koje se nazivaju gradine. Stanovnici priobalja su bili poznati po brodograditeljskom i pomorskom umijeću. Poznati po gradnji brodova i gusarenju bili su Liburni. Male i brze lađe kojima su plovili zvale su se lembi. Rimljani su po liburnskome uzoru izgrađivali vlastite ratne brodove koje su prozvali liburne.

Grci, Iliri i Rimljani


Amfiteatar u Puli

Rimske provincije u 4. st.
Grci svoje kolonije na istočnim jadranskim obalama osnivaju krajem VI. stoljeća prije Krista. Prva naseobina je bila Korkira Melajna na Korčuli koji su osnovali stanovnici otoka Krfa.Sirakuški tiranin Dionizije Stariji osnovao je koloniju Issu na otoku Visu. U blizini Lumbarde naKorčuli je osnovana kolonija o čijem osnivanju svjedoči zapis Lumbardska psefizma. Stanovnici otoka Para osnovali su Far u Starom Gradu na Hvaru, a važne kolonije su i Tragurij u Trogiru i Epetij u Stobreču. Između kolonija i matičnog polisa razvijale su se snažne kulturne i trgovačke veze.
Gusarenje ilirskih naroda dovelo ih je u sukob s Rimljanima koji su od kraljice Teutetražili da svojim podanicima zabrani gusarenje, no ona je to odbila. Rimljani pokreću tri ilirska rata kojima uništavaju Ilirsko kraljevstvo koje je 167. godine prije Krista podijeljeno na tri oblasti pod vrhovnom rimskom vlašću. Konačno osvajanje završeno tek početkom prvog stoljeća.
Tada je uspostavljena granica na Dunavu, a jedinstveni Ilirik je podijeljen na dvije rimske provincije Panoniju i Dalmaciju. Ilirske provincije zbog zemljopisnog položaja i prirodnih bogatstava ubrajale su se u važnije pokrajine Carstva. Najstarije kolonije u Dalmaciji bile su Salona, sjedište rimskog namjesnika i gospodarsko središte, Narona kao trgovačko i lučko središte te Jadera i Pola. U Panonija najvažnije su bile Siscija i Sirmij. Jedan od najvažnijih rimskih spomenika uopće je palača cara Dioklecijana podignuta nedaleko Salone. Pulski amfiteatar bio je jedan od najvećih u Carstvu.

Dolazak Hrvata

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Srednjovjekovna hrvatska država

Oton Iveković, Dolazak Hrvata
Hrvati su narod koji je doselio u područje današnje Hrvatske tijekom sedmog stoljeća. Pitanje etnogeneze Hrvata je još otvoreno,a najpopularnije teorije o podrijetlu Hrvata suslavenska, iranska i gotska teorija. Tijekom seobe Hrvati su se dijelili na nekoliko plemena. Nakon dolaska i dugotrajnih borbi Hrvati su pobijedili Avare i zavladali njihovom zemljom. Prostor koji su naselili nalazio se između rijeke Drave i obalaJadranskog mora. Starosjedilačko romansko stanovništvo preseljava u priobalne utvrđene gradove pod bizantskom vlašću i u nepristupačne planinke krajeve Dinarida. To stanovništvo će se tijekom stoljeća pojaviti u nizinama pod imenom Vlasi. Kad su došli u novu domovinu Hrvati su bili mnogobošci. U dodiru s kršćanskim starosjediocima polako prihvaćaju kršćanstvo. Ulogu u pokrštavanju imali su bizantski i franački misionari te benediktinci koji donose zapadne kulturne utjecaje.
Na području Hrvatske Slaveni organiziraju nekoliko malih državnih zajednica - sklavinija, od kojih su najvažnije kneževina Hrvatska u priobalju i Donja Panonija. Prvi vladar koji je u svoj vladarski naslov stavio hrvatsko ime i koji sebe u darovnici iz852. sebe naziva milošću Božjom knez Hrvata je Trpimir osnivač narodne dinastije Trpimirovića. Knez Branimir o svom dolasku na vlast u pismu obavještava papu Ivana VIII. U uzvratnom pismu od 21. svibnja 879. papa obavještava Branimira da je blagoslovio njega, njegov narod i državu, što je ustvari prvo međunarodno priznanje neovisnosti Hrvatske. Kameni ulomak iz šopota kraj Benkovca spominje Branimira kao kneza Hrvata, i to je najstariji kameni zapis hrvatskog imena.

Hrvatsko kraljevstvo

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Hrvatsko Kraljevstvo

Kralj Tomislav
Nakon razdoblja vladanja hrvatskih knezova prvi kralj Hrvatske postaje Tomislav iz loze Trpimirovića oko925. godine. Tomislav, koji je vojno porazio Mađare i kao bizantski saveznik potukao bugarsku vojsku, ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio državu znatne veličine. Na upravu je dobio i bizantsku Dalmaciju. Po podacima iz zapisa bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta koji su očito pretjerani saznajemo da je hrvatska vojna moć u X. stoljeću zasigurno bila velika. Stjepan Držislavpostaje prvi hrvatski okrunjeni kralj s titulom kralj Hrvatske i Dalmacije.
Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo doseglo je vrhunac pod kraljevima Petrom Krešimirom IV. (1058. -1074.) i Dmitrom Zvonimirom (1075. - 1089.). Petar Krešimir pod svoju je upravu stavio dalmatinske gradove, Slavoniju te pripojio Neretvansku kneževinu i dijelove Bosne. Zvonimir je od legata tadašnjeg pape Grgura VII. Gebizona 1075. u crkvi u Solinu okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije. Iz tog vremena potječe Bašćanska ploča prvi dokument zapisan na hrvatskom jeziku na glagoljici.

Personalna unija s Ugarskom

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom

Vinodolski zakonik
Hrvati su 1102. godine Pactom Conventom izabrali ugarskoga kralja Kolomana Arpadovića za kralja Hrvatske. Otada su Hrvatska i Ugarska bile povezane osobom vladara sve do 1918. godine. Takvu vrstu državne zajednice nazivamo personalna unija. Kralj Ladislav je 1094. godine osnovao biskupijuu Zagrebu, a prvi biskup je bio češki redovnik Duh. Tijekom stoljeća vode se obrambeni ratovi sVenecijom koja pokušava zavladati hrvatskom obalom Jadrana. Uz pomoć križarske vojske 1202.osvojen je Zadar. Slabljenjem središnje kraljeve vlasti, kralj Andrija II. prisiljen je 1222. sazvati državni sabor i donijeti Zlatnu bulu, dokument kojim ograničava svoju vlast u korist plemstva. Započinje uspon velikaških obitelji od kojih su najvažniji Frankapani i Šubići. Vrhunac moći Šubići doživljvaju oko 1300. kada Pavao I. nosi naslov ban Hrvata i gospodar Bosne.
Vinodolski zakonik iz 1288. je najstariji sačuvani zakonik napisan na hrvatskom jeziku. Osnivaju se brojni slobodni kraljevski gradovi koji od kralja dobivaju samoupravu, najrazvijeniji je Gradec kraj biskupskog Zagreba. Krunidbom Karla Roberta na prijestolje stupa nova dinastija Anžuvinaca. Ludovik I. uspostavlja jaku kraljevsku vlast slamanjem moći velikaša i provođenjem brojnih gospodarskih, poreznih i vojnih reformi. U savezništvu sGenovom poražena je Mletačka Republika te se mirom u Zadru 1358. mletački dužd odriče svakog prava na Dalmaciju.Dubrovnik priznaje vlast hrvatsko - ugrarskog kralja te se ubrzo počinje nazivati Republikom. U dinastičkim borbama na prijestolje dolazi Žigmund Luksemburški. Godine 1409. drugi pretendent na prijestolje Ladislav Napuljski prodaje mletačkom duždu svoja kraljevska prava na Dalmaciju za 100.000 dukata.

Ratovi s Osmanlijama

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću

Petar Berislavić
Tijekom Žigmundove vladavine po prvi puta Hrvatskoj prijeti osmanska opasnost. Organizira se obrambeni sustav osnivanjem hrvatskog, slavonskog i usorskog tabora koji se nakon Žigmundove smrti pokazuje neuspješnim. Padom Bosne 1463. pod Osmansku vlast Matija Korvin osniva Srebreničku i Jajačku banovinu. Osmanlije su 1493. teško porazile hrvatsku plemićku vojsku na Krbavskom polju. Hrvatski ban i biskup Petar Berislavić uspješno brani Hrvatsku. Knez Bernardin Frankapan na njemačkom državnom saboru u Nürnbergu poziva na pomoć Hrvatskoj nazivajući je štitom kršćanstva. Bernardinov sin Krsto spada među najznačajnije hrvatske srednjovjekovne vojskovođe. Porazom na Mohačkom polju 1526. od osmanskog sultana Sulejmana ugasila se srednjovjekovna hrvatsko - ugarska država.

Habsburška Monarhija

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Hrvatska pod Habsburzima

Nikola Šubić Zrinski
Na saboru u Cetingradu 1527. hrvatsko je plemstvo izabralo Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja. Time je Hrvatska ušla u personalnu uniju sa zemljama gdje su vladali Habsburgovci. Time je čuvana svijest o zasebnosti Hrvatskog kraljevstva. Junaštvom se proslavio Nikola Jurišić koji je obranio Kiseg od premoćne osmanske vojske i tako obranio Beč od osvajanja. Osmanlije su krenule u novi pohod na Beč 1566. godine predvođeni Sulejmanom Veličanstvenim i velikim veziromMehmed-pašom Sokolovićem. U bitci kod Sigeta nakon junačkog otpora, braneći grad od 100.000 osmanskih vojnika, pogiba Nikola Šubić Zrinski jedan od najvećih velikana u hrvatskoj povijesti.Kardinal Richelieu bitku kod Sigeta je nazvao bitkom koja je spasila civilizaciju. Godine 1592. pada važna utvrda Bihać, a nekada slavno Hrvatsko Kraljevstvo je svedeno na ostatke ostataka, a hrvatske zemlje su pogođene snažnim iseljavanjem stanovništva. Godine 1558. Hrvatski i Slavonski sabor spojili su se u jedinstveni Hrvatski sabor.
Osmanlije 1593. doživljavaju poraz u bitci kod Siska. Osniva se Vojna Krajina, sustav obrambenih utvrda pod zapovjedništvom Dvorskog ratnog vijeća. Najvažnija utvrda je Karlovac. Na opustošenu zemlju naseljava se vlaškostanovništvo. Zbog zasluga u obrani Hrvatske pripadnici starih hrvatskih obitelji Zrinski i Frankopani nazivaju se skrbnicima i zaštitnicima Hrvatske. Nikola Zrinski pali veliki most kod Osijeka kojim su Osmanlije prodirale u Europu. Zbog sjajnih pobjeda odlikovali su ga i nagradili španjolski kralj Filip IV. i francuski kralj Luj XIV. Nezadovoljni centralističkom politikom bečkog dvora hrvatski i ugarski plemići pružaju otpor želeći samo otjerati Osmanlije uz pomoć zapadnoeuropskih sila, ponajprije Francuske. Vođe pobune Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan pogubljeni su u Bečkom Novom Mjestu 30. travnja 1671.godine. Time je skršen otpor hrvatskog plemstva, a posjedi Zrinskih i Frankopana došli su pod vlast Dvorske komore.
Na osvojenim područjima provodi se islamizacija iako Osmanlije prihvaćaju činjenicu da dio pokorenih naroda pripadakršćanskoj vjeri. Pri tome su tolerantniji bili prema pravoslavnim crkvama nego prema katolicima budući da je Katolička crkvačesto poticala zapadne države protiv Osmanlija. Jedino su franjevci mogli slobodno djelovati na području Osmanskog Carstva. Kršćani su morali plaćati visoke poreze tako da mnogi iseljavaju. Organizira se otpor koji pružaju hajduci i uskoci.

Kula Minčeta na sjevernom rubudubrovačkih zidina
Jedini dio hrvatskoga prostora koji se samostalno razvijao bila je Dubrovačka Republikakoja je s 200 brodova imala jednu od najvećih trgovačkih mornarica u Europi. IsusovacBartol Kašić piše 1604. prvu gramatiku hrvatskog jezika. Isusovci osnivaju 1607.gimnaziju u Zagrebu. Kralj Leopold I. dodijelio joj je naslov akademije čime je osnovanoSveučilište u Zagrebu, najstarije sveučilište s neprekinutim djelovanjem u Jugoistočnoj Europi. Najvažniji hrvatski barokni književnik Ivan Gundulić djeluje u Dubrovniku, a povjesničar Ivan Lučić spada u sam vrh europske povijesne znanosti sedamnaestog stoljeća.

Oslobađanje Hrvatske

Nakon pobjede nad Osmanlijama kod Beča 1683. organizira se Sveta liga, savez Habsburške Monarhije, Mletačke Republikei Poljske. Oslobađanje Slavonije organizira franjevac Luka Ibrišimović, a u Lici otpor organizira Marko Mesić. Mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. velik dio hrvatskog prostora je oslobođen vlasti Osmanlija. Ipak oslobođeni prostor je postao dio Vojne Krajne. Mir u Požarevcu 1718. označio je kraj vojne opasnosti od Osmanskog Carstva. Hrvatski sabor 1712.prihvaća Pragmatičku sankciju. Provodi se plansko naseljavanje s kojim u Hrvatsku dolaze Nijemci, Česi, Slovaci i Srbi.
Marija Terezija provodi brojne upravne, porezne i vojne reforme. Osniva se Hrvatsko kraljevsko vijeće 1767. godine, prva moderna vlada. Za vrijeme cara Josipa II. provodi se snažna germanizacija pa se hrvatsko plemstvo okreće suradnji s ugarskim. Na zajedničkom Ugarskom saboru 1790. od hrvatske je strane predložena veća financijska ovisnost te podvrgnost Ugarskom kraljevskom vijeću što su Mađari oduševljeno prihvatili. U to vrijeme nastaje ideja o jedinstvenoj mađarskoj nacionalnoj državi od Karpata do Jadrana kao odgovor na germanizaciju Beča u kojoj bi mađarski jezik postao službeni za sve. Hrvatski izaslanici na Saboru odlučno odbijaju uvođenje mađarskog jezika kao službenog. Po prvi puta izbio je spor oko jezika koji će se u sljedećem stoljeću smatrati glavnim obilježjem nacije. Požunskim mirom 1805. godine hrvatska obala dolazi pod francusku vlast te su organizirane Ilirske pokrajine. Na Bečkom kongresu 1815. Dalmacija i Istra dolaze pod austrijsku vlast ali nisu sjedinjene s ostatkom Hrvatske.

Hrvatski narodni preporod

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Hrvatski narodni preporod

Josip Jelačić
Razjedinjenost hrvatskih zemalja pokazao je osnovni cilj hrvatske politike u 19. stoljeću - ujedinjenje hrvatskih krajeva u jedinstvenu cjelinu. Zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac pomaže pretpreporodne napore. Ljudevit Gaj stvara krug građanskih intelektualaca koji postaje jezgra kulturnog i nacionalnog preporoda Hrvatske. Pripadnici tog pokreta nazivaju se ilircima, a pokret se naziva Ilirskim pokretom. Grof Janko Drašković piše Disertaciju, prvi hrvatski politički program. UZagrebu 1835. počinju izlaziti Novine horvatske. Objavljena je pjesma Horvatska domovina Antuna Mihanovića koja će poslije postati hrvatska himna. Matica ilirska osnovana je 1842. godine. Ivan Kukuljević Sakcinski održava 1843. u Hrvatskom saboru prvi govor na hrvatskom jeziku. Srpanjske žrtve svečano su pokopane 1845. godine. Hrvatski sabor jednoglasno je 1847. godine proglasio hrvatski jezik službenim.
Revolucionarne 1848. formulirana su Zahtijevanja naroda. Hrvatskim banom postaje Josip Jelačić. U Hrvatskoj je 25. travnja1848. ukinuto kmetstvo. Osnovano je Bansko vijeće te je sazvan prvi zastupnički Sabor u hrvatskoj povijesti. Jelačić je s hrvatskom vojskom prelašao Dravu i zaratio s Mađarima. Nakon revolucije 1849. Franjo Josip proglašava oktroirani Ustav. Započeta je snažna germanizacija. Na Saboru 1861. grupiraju se političke stranke: Narodna stranka, Stranka prava iUnionistička stranka.

Hrvatsko ugarska nagodba


Hrvatsko-ugarska nagodba
Hrvatsko-ugarska nagodba sklopljena je 1868. godine kojom su uređena zajednička pitanja, a prevagnuli su mađarski interesi. Ugarska je priznala Kraljevini Hrvatskoj položaj političkog naroda i teritorijalnu cjepokupnost. Hrvatska je slala zastupnike u Ugarski sabor te je bila financijski oštećena i podređena Ugarskoj. Riječkom krpicom Rijeka dolazi pod mađarsku vlast. Propala je Kvaternikova Rakovička buna. U ovom razdoblju djeluje Ante Starčević, otac domovine. U Dalmaciji se vodi politička borba narodnjaka i autonomaša. U Istri djeluje Juraj Dobrila. Banom postaje Ivan Mažuranić koji provodi modernizaciju zemlje. Godine 1874.utemeljeno je moderno Sveučilište u Zagrebu. Godine 1881. Vojna Krajina je sjedinjena s ostatkom Hrvatske. Dolaskom na vlast bana Khuen-Hédervárya 1883. sljedećih dvadeset godina provodi se jaka mađarizacija. Srpska manjina dobiva privilegirani položaj. Održane su velike protumađarske demonstracije 1903. godine.

Prva Jugoslavija

Nakon Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, Hrvatska je ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Istra, Rijeka iZadar potpali su pod talijansku vlast. Kraljevina SHS je 1929. godine preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju. 1939. osniva se samoupravna banovina Hrvatska.

Nezavisna Država Hrvatska

Za vrijeme Drugoga svjetskog rata dio današnjega teritorija Republike Hrvatske bio je unutar granica Nezavisne Države Hrvatske (1941. - 1945.), a Istra, dio Dalmacije te gotovo svi otoci su prepušteni Italiji, a Međimurje je okupirala Mađarska. Povijesno pravo hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost izraženo Ustavom Republike Hrvatske temelji se među ostalim i na odlukama Zavnoha izraženim nasuprot proglašenju NDH.[5]

Druga Jugoslavija

Snažan partizanski pokret i paralelna narodna vlast na oslobođenim područjima, te oslobađanje vlastitim snagama dovode do toga da je nakon rata Hrvatska postala dio nove, socijalističke Jugoslavije.
Krajem 60-ih godina javljaju se zahtjevi za razvlaštenje federalne vlasti, jačanje tržišne privrede te se kritiziraju unitarističke i centralištičke tendencije u Jugoslaviji. Višegodišnja kretanja prerastaju u pravi nacionalni pokret čija su središta Matica hrvatska, studenti te mlađi komunistički političari u Centralnom komitetu KPH od kojih su najpoznatiji Miko Tripalo i Savka Dabčević-Kučar. Pokret se posebno proširio do proljeća 1971. godine pa je i nazvan Hrvatsko proljeće. Širenje pokreta izaziva kritike u drugim jugoslavenskim republikama te Josip Broz Tito smjenjuje hrvatski politički vrh. Ipak ustavnim promjenama, a naročito donošenjem Ustava 1974. godine snažno je ojačan republički individualitet.
Titovom smrću 1980. godine nestaje element koji je svojom karizmom i autoritetom osiguravao koheziju visoko složenog sustava prepunog različitosti unutar Jugoslavije. Početak teške političke kriza prati gospodarska kriza, nastala sudarom tržišnih elemenata i elemenata planske privrede, te afirmacija nacionalnih interesa. Radikalizacija zahtjeva u Srbiji koja na političko vodstvo dovodi Slobodana Miloševića dovodi do raspada SKJ. Krajem osamdesetih godina počinju se osnivati političke stranke te se priznaje višestranački sustav.

Neovisna Hrvatska

Na prvim demokratskim izborima 1990. godine premoćnu pobjedu ostvaruje HDZ predvođen dr. Franjom Tuđmanom, te se30. svibnja konstituira višestranački Sabor. Novi Ustav Republike Hrvatske od 22. prosinca 1990. više nije ustav jednekomunističke države, a iz naziva se izbacuje naznaka "Socijalistička": od sada ime države glasi: Republika Hrvatska. NaReferendumu o hrvatskoj samostalnosti održanom 19. svibnja 1991. većina od 93.24% birača opredjeljuje se za samostalnu i neovisnu državu. Slijedom te odluke Sabor RH je 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske kojim se Hrvatska uspostavlja kao neovisna država. Neuspjehom u rješavanju jugoslavenske krize 8. listopada 1991. godine raskida sve državnopravne sveze s dosadašnjom SFRJ.
Oružanom pobunom dijela srpskog stanovništva počinje Domovinski rat, koji je završio 1995. godine hrvatskom pobjedom u operaciji Oluja. Hrvatska je 22. svibnja 1992. godine primljena u Ujedinjene narode kao punopravni član. Drugu polovicu devedesetih karakterizira loša gospodarska situacija uzrokovana prelaskom na tržišno gospodarstvo, netransparentom privatizacijom i posljedicama rata. Na parlamentarnim izborima 2000. godine pobjeđuje koalicija šest stranaka u koju su uključeni SDP, HSLS, HSS, HNS, LS i IDS. Premijer je Ivica Račan. Stjepan Mesić je izabran za predsjednika 2000. godine, a reizabran 2005. Na vlast 2003. dolazi reformirani HDZ predvođen dr. Ivom Sanaderom koji osvaja drugi mandat kao premijer nakon pobjede na izborima 2007. Razdoblje nakon 2000. godine karakterizira razvoj i rast gospodarstva, mnogobrojne reforme kao i problemi poput visoke nezaposlenosti, korupcije i tromosti javne uprave i pravosuđa.
Još od svog osamostaljenja glavni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske su ulazak u euroatlanske integracije, prije svega ulazak u Europsku uniju i NATO. Od 1. travnja 2009. članica je NATO-a, dok je 3. listopada 2005. godine Hrvatska je započela pregovore o pristupanju Europskoj uniji. Hrvatska je postala 28. članica Europske unije 1. srpnja 2013. godine.
11. siječnja 2015. Kolinda Grabar-Kitarović izabrana je za prvu predsjednicu Republike Hrvatske.[6]

Continue Reading
Objavio/la Unknown u 06:48 0 komentari
Oznake:
Pretplati se na: Postovi ( Atom )