Lančani sudar kod Predejana, 10 osoba povređeno, kilometarska kolona vozila

Desetoro ljudi je povređeno, pet osoba teže u lančanom sudaru koji se dogodio na auto-putu Beograd–Skoplje u Grdeličkoj klisuri, kod Predejana, a među povređenima ima i dece

BEOGRAD - Desetoro ljudi je povređeno, pet osoba teže u lančanom sudaru osam vozila, kamiona kombija i šest automobila, koji se dogodio na auto-putu Beograd–Skoplje u Grdeličkoj klisuri, kod Predejana, a među povređenima ima i dece. S
Saobraćaj je u prekidu, a policija upućuje vozila na alternativne pravce.

Sedmoro povređenih primljeno je u Urgentni centar u Leskovcu, dok je deo pacijenata transportovan u Niš, prenosi RTS.

Dežurni lekar u Urgentnom centru Opšte bolnice u Leskovcu Tomislav Grujevski rekao je da se za sada ne zna kakve su prirode povrede, jer su pacijenti poslati na snimanja.

Očevidaci kažu da se lančani sudar dogodio kada je kamion koji je dolazio iz pravca Leskovca skrenuo na suprotnu stranu kolovoza, udario u kombi, zatim u kamion koji je prevozio trupce, odbio se i produžio dalje.

Automobil "BMW" koji je dolazio iz suprotnog pravca udario je u kamion i podvukao se ispod njega, a na njih je potom naletelo još jedno vozilo.

BMW je u potpunosti smrskan", rekao je jedan svedok udesa i dodao da su u njemu bili zarobljeni jedna žena i dete kojima su u pomoć pritekli vatrogasci i lekari hitne pomoći.

Na mesto udesa je došlo pet ekipa hitne pomoći i nekoliko vatrogasnih ekipa.

Saobraćaj je u prekidu za teretna vozila i autobuse, dok se putnička vozila preusmeravaju na alternativan pravac stari put Predajane - Vladičin Han. 

Continue Reading

Pet povređenih u sudaru voza i automobila

BEOGRAD - Pet osoba je povređeno danas kada je putnički automobil naleteo na teretni voz na putnom prelazu u Donjoj Borini, saopštile su Železnice Srbije.

Putnički automobil naleteo je na teretnu železničku kompoziciju i tom prilikom povređeno je svih pet osoba iz putničkog automobila, među kojima su bili muškarac, dve žene i dvoje dece.

Nesreća se dogodila danas na prelazu obezbeđenom znacima drumske signalizacije na pruzi Brasina - Loznica.

Na mesto nesreće izašle su Komisija za vanredne događaje srpskih železnica, kao i ekipe MUP-a, Hitne pomoći i Vatrogasne jedinice.

Železnički saobraćaj na pruzi Brasina- Loznica trenutno je u prekidu i preduzimaju se sve mere oko što bržeg uspostavljanja saobraćaja i otklanjanja nepovoljnih posledica ove nesreće, saopštile su Železnice Srbije, koje, kako je navode, prema do sada prikupljenim podacima, nisu odgovorne za nesreću.

Continue Reading

Tročlana porodica poginula u saobraćajnoj nesreći kod Vrčina

U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se večeras dogodila na autoputu Beograd - Niš kod isključenja za Vrčin, kako saznaju "Ex vijesti", poginule su tri osobe.

U "opelu korsa", zaječarskih registarskih oznaka, koji je izletelo sa kolovoza nalazila se tročlana porodica - otac, majka i dvadesetosmogodišnji sin koji je i upravljao vozilom.

Pretpostavlja se da je do nesreće došlo usled neprilagođene brzine usled koje je "korsa" izletela sa autoputa i prevrćući se završila ispod nadvožnjaka kod isključenje za Vrčin.

Svi putnici "opela" koji se raspao od udara i prevrtanja poginuli su na mestu nesreće.

Udes se dogodio u smeru iz Niša ka Beogradu. Na mestu nesreće nalaze se ekipe hitne pomoći, saobraćajne policije i vatrogasaca.

VESTI IZ RUBRIKE

Continue Reading

POTRESAN ISKAZ ANA MARIJE U POLICIJI: Vlada Stanojević me tukao do krvi!

Oborio me je na krevet i više puta udario šakama po licu kada sam osjetila da mi curi krv iz nosa. Prestao je da me bije tek kada sam rekla da ću zvati policiju, rekla je Ana Marija Žujović kada je  u policijskoj stanici davala iskaz povodom optužbe da ju je pretukao suprug, voditelj Vladimir Stanojević.

Ana Marija Žujović (25) je u pratnji advokata Sanje Glavonić stigla u Policijsku stanicu 29. novembar. Kako je „Blic“ saznao, inspektorima je ispričala kako je došlo do kobnog događaja i šta mu je prethodilo.

Te noći, kako je ispričala, Vladimir je radio u poznatom noćnom klubu.

- Oko pet ujutru je došao kod mene. Mislim da je ušao kroz garažu. Probudio me je i rekao da moramo da razgovaramo. Primijetila sam da je pijan. Bio je ljut zbog neke prepiske na Fejsbuku, a ja sam se pobunila što nema povjerenja u mene i što pretura po mojim stvarima, profilu i telefonu - otkrila je sportistkinja kako su započeli svađu.

Vladimir joj je tada, kaže, prvi put udario šamar.

- Upozorila sam ga da ću mu vratiti ako to ponovi. Nastavili smo priču i on me je opet ošamario. Krenula sam da mu vratim. Uhvatio me je za ruku i oborio na trosjed. Uspjela sam da se otrgnem i pobjegnem u spavaću sobu. Krenuo je za mnom i tu je počeo opet da me udara. Nisam uspjela da se odbranim. Oborio me je na krevet i više puta udario šakama po licu. Osjetila sam da mi curi krv iz nosa i počela sam da plačem. Prestao je da me bije tek kada sam rekla da ću zvati policiju. Krenuo je ka izlazu i tada me je gađao nekom bočicom, ali me je promašio i izašao. Zatim sam oprala krv sa sebe - ispričala je Ana.

Rekla je da ga nikad ranije nije vidjela takvog. 

- To nije učinio moj dečko, onaj koga poznajem. Pred sobom sam imala nepoznatu osobu, izgledao je kao da mu je neko nešto sipao u piće. Najveća kazna za njega je to što se ova priča pojavila u medijima. Ne želim ja da ga kažnjavam. Došla sam u policiju jer smatram da žena koja trpi nasilje to ne bi trebalo da krije - rekla je Ana Marija inspektorima.

Ona se osvrnula i na početak svoje veze sa Vladimirom Stanojevićem. 

- Vjerili smo se u avgustu prošle godine na krstarenju. U novembru smo sklopili brak u Las Vegasu. Planirali smo za septembar veliko vjenčanje u Srbiji. Nikad se nismo svađali, sve do posljednjih nekoliko dana. Tada su počele nesuglasice zbog Vladimirove neosnovane ljubomore - rekla je Ana Marija i dodala da je Vladimir prema njoj bio divan, nježan i pažljiv. Istakla je i da su svađe prije deset dana, kada mu je zbog nesuglasica tražila ključ od stana.

Nakon saslušanja, kratko je rekla za „Blic“ da je sada sve u rukama nadležnih organa i da više ništa ne zavisi ni od nje, niti od Vlade. Kako smo saznali, policija je tužiocu već poslala izvještaj o saslušanju Vladimira i Ane Marije i on će odlučiti o daljem postupanju.

Continue Reading

Evo kako je stvarno došlo do udesa Milana Kalinića!

Voditelj "Pinka" Milan Kalinić bit će najverovatnije osuđen za izazivanje saobraćajne nesreće u selu Dupci kod Brusa, u kojoj je povrijeđeno nekoliko osoba, ali do udesa nije došlo zbog njegove "bahate vožnje", kako su to pojedini mediji objavili, već zbog leda na najopasnijoj dionici puta za Kopaonik, koju svi zovu "KRIVINA SMRTI".

Do sudara je došlo zbog potpuno zaleđene krivine u kojoj je lendrover voditelja "Pinkovih zvjezda" i člana žirija emisije "Audicija" proklizao i naleteo na Suzuki mađarskih registracija u kojem su se nalazili otac, majka, sin i njegova djevojka.

Tom prilikom otac je zadobio povrede unutrašnjih organa, a majka povrede glave zbog čega su hitno prebačeni u Kruševac. Dečko i djevojka zadobili su lakše povrede. Urađen je alkotest na licu mjesta, i tada je utvrđeno da poznati voditelj nije bio pijan. - Milan Kalinić jeste prešao na drugu stranu puta i direktno se sudario sa Suzukijem, u kome su se nalazili mađarski državljani, ali dvije stvari koje su se pojavljivale u medijima prosto nisu tačne, a direktno optužuju voditelja za mnogo teže krivično djelo od onog koje je napravio. Naime, nije uopšte tačna tvrdnja da se on sa porodicom vraćao s Kopaonika, a da je porodica s kojom se sudario išla na planinu. Zapravo je bilo obrnuto – voditelj se kretao uzbrdo, dok je Suzuki u kojem su se nalazili Katalina Nađi, njen suprug Ferenc, njihov sin i sinovljeva devojka išao nizbrdo i do kobnog susreta došlo je u mestu Dupci kod Brusa - kazao je izvor, za Telegraf.
Sagovornik otkriva da je do sudara došlo na najopasnijem dijelu puta, u tom trenutku potpuno zaleđenom: - Takođe, potpuna je neistina da je brzo vozio i da se bahatio u vožnji, te da je zbog toga došlo do udesa. Kalinićev džip je proklizao na najopasnijem dijelu puta, na dionici koju mnogi zovu krivina smrti, jer je tu do sada došlo do bezbroj udesa. Ovo parče puta nikad ne obasja sunce i dovoljna je najmanja količina vode, otopljenog snijega, slane ili rose da se sve zaledi. Ne zna se broj vozila koja su upravo tu imala udes. Prosto, Milan Kalinić je u toj krivini upravo proklizao i prešao na suprotnu stranu i nije uspio da izbjegne udes. 

Continue Reading

Milan Kalinić urlao na novinare!

Ekipa „Alo!“ jučer je sačekala Milana Kalinića ispred zgrade u kojoj živi kako bi od njega dobila izjavu povodom nesreće koja se dogodila na putu za Kopaonik.

Kada se voditelj pojavio, djelovao je smireno i staloženo, ali mu se izraz promijenio onog momenta kada je shvatio zašto smo tu, a kada je ugledao fotografa, počeo je da urla i da se ponaša nekontrolisano.

Naime, Kalinić je krenuo ka fotografu, koji se nalazio na svega pet metara od njega. Uslijedio je niz uvreda.

- Kakvi ste vi to ljudi, šta, ti si sad ovdje došla da me slikaš? Sigurno se lijepo osjećaš sad, fino ti je ovdje, a kada dođeš kući, da li lepo zaspiš? Kažeš li sebi da ti je bio uspješan dan? - samo su neke od rečenica koje je Milan izgovorio, a kada smo pokušali da mu objasnimo da samo radimo svoj posao i da javnost očekuje da se on oglasi, voditelj je demonstrativno zakoračio ka zgradi i bijesno bacio ključeve od auta, a potom nam se opet obratio:

- Sreća njihova što su poslali djevojke na teren, kunem vam se. Strašno je to što vi radite, je l‘ vi možete da zamislite šta se meni dogodilo? Čitate li vi naslove? Milan je monstrum, Milan je najgori - ređao je Kalinić sam za sebe epitete koje smatra da su mu novinari nadenuli, a kada smo pokušali da mu objasnimo da to što on govori nema veze sa realnom slikom u medijima i da ne postoji čak ni sličan naslov, malo se smirio i nastavio:

- Ljudi, ja prolazim kroz pakao već tri dana, vi ne možete da shvatite šta se meni dogodilo. Neću da dajem nikakvu izjavu, ne pada mi na pamet - zaključio je Milan i ušao u zgradu.

Continue Reading

Seka u Poreskoj: Nemam razloga za paniku!

Seka je jučer oko devet časova ujutro bila u poreskoj i nadležnima je priložila sve potrebne papire.

Aleksićeva je sa osmijehom ušla ali i izašla iz ove ustanove jer, kako tvrdi, ona nema razloga za brigu.

- Uredno sam dostavila svu dokumetaciju koja je tražena i zaista nemam razloga za brigu. Svoje obaveze ispunjavam redovno, kako zakon nalaze. Svako ko radi pošteno, nema razloga za paniku- rekla ne Seka eksluzivno za ``Alo!``

Inače, kako saznajemo, zbog puta na kom je bila, Seka je jučer došla u Poresku lično, ali je od ranije u kontaktu za inspektorima.

Continue Reading

STIŽE NAM SNJEŽNA OLUJA? Evo kako izgleda nebo nad nama i do kada će sve padati snijeg!

Nevrijeme koje je pogodilo region za sada najveće probleme pravi građanima Hrvatske, ali satelitski snimci pokazuju da se snježni oblaci nalaze i iznad Bosne i Hercegovine. Jutros je Krajinu probudio ogromni snijeg, a prema informacija bijeli pokrivač u ovom djelu Bosne i Hercegovine je veći od 50 cm. Snijeg ne prestaje padati, tako da su ceste neprohodne.

Škole su bile skoro pa prazne, jer su autobusne linije kasnile zbog teških uslova na cestama na području općine Cazin, ali i u drugim općinama.

Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK donijelo je Odluku o prekidu nastave u svim osnovnim i srednjim školama na području USK zbog nepovoljnih vremenskih uslova.

Građanima se preporučuje da ne kreću na put ako ne moraju.

Sutra u Bosni i Hercegovini oblačno sa slabim snijegom u Bosni. Vjetar slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između – 5 i 0 stepeni Celzijusa, na jugu Hercegovine od 1 do 5 stepeni Celzijusa. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između – 2 i 2 stepena Celzijusa, na jugu Hercegovine od 7 do 11 stepeni Celzijusa.

U nedjelju, 8.02.2015 u Bosni oblačno sa snijegom. U Hercegovini prije podne oblačno, poslije podne razvedravanje. Očekuje se jak vjetar sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka između – 9 i – 3 stepena Celzijusa, na jugu Hercegovine od – 2 do 3 stepena Celzijusa. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između – 3 i 1 stepen, na jugu Hercegovine od 2 do 6 stepeni Celzijusa.

U ponedjeljak, 9.02.2015. u Bosni oblačno sa snijegom. U većem dijelu Hercegovine vedro. Vjetar u Bosni slab do umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera, u Hercegovini jaka bura. Najniža jutarnja temperatura zraka između – 9 i – 4 stepen Celzijusa, na jugu Hercegovine od – 3 do 2 stepena Celzijusa. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između – 5 i – 1 stepen, na jugu od 2 do 5 stepeni Celzijusa.

U utorak, 10.02.2015. u Bosni oblačno sa slabim snijegom. U Hercegovini vedro. Vjetar u Bosni slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera, u Hercegovini umjereno jaka bura. Najniža jutarnja temperatura zraka između – 10 i – 4 stepena, na jugu Hercegovine od – 4 do 1 stepen Celzijusa. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između – 4 i 1 stepen, na jugu Hercegovine od 3 do 7 stepeni Celzijusa.

Continue Reading

VODITELJICA ZVEZDA GRANDA BEZ ŠMINKE: Nedotjerana i bez trunke šminke izgleda neprepoznatljivo! (FOTO)

Voditeljka muzičkog takmičenja „Zvezde Granda“ Sanja Kužet usnimljena je nedavno u svakodnevnoj šetnji sa svojim sinom Andrijom. Nenamontiranu i bez šminke rijetko ko bi je prepoznao, pošto na „Grandovoj“ sceni izgleda mnogo atraktivnije.

Continue Reading

Spektakularno otvorenje Pivnice Zlatno burence!

Na radost brojne raje na Palama, u četvrtak, 05. februara je otvoren novi lokal. Riječ je o Pivnici Zlatno burence, a koja će po svemu sudeći vrlo brzo da se smjesti na sam vrh najboljih i najprepoznatljivijih lokala u Palama, te  šire. To važi što zbog samog ambijenta koji mami ljubitelje dobrog provoda i one koji žele da se istinski predaju uživanju, ali i zbog izvrsnih ponuda na koje rijetko ko ostaje ravnodušan. Pivnica Zlatno burence je već na samom početku pokazala kako se radi o objektu koji će pružiti ugodan vid provoda, koji Pale i okolina još uvijek nisu spoznali. Uz veliki broj gostiju, samo otvorenje je proteklo nezaboravno i spektakularno, a uz akustičnu muziku i zvuke tamburice svi su bili odu

Continue Reading

Komšije tvrde da Bosanac krije sina, evo i zbog čega!

Kompozitor Dragan Stojković Bosanac na sva usta hvali svoju kćerku Džidžu i njeno pjevačko umeće, a nikada u javnosti ne spominje starijeg sina Aleksandra. Naime, kao piše Alo to je velika tajna popularnog kompozitora, jer je sina još prije 15 godina poslao u Ameriku zbog navodnog udesa koji je izazvao u Novom Beogradu.

“Aca je bio dijete za primjer, ali je jedne večeri, dok se vraćao iz grada, nisam sigurna da li je bila 1999. godina ili 2000, sutom udario u drugo vozilo i pobjegao sa lica mjesta. Čula sam da ga je Dragan odmah poslao u Amriku. Vidite, ni u jednom intervjuu ga nije spomenuo”, kaže komšinica, koja je radih dobrih susjedskih odnosa željela da ostane anonimna.

Na pitanje da li ima sina, koji živi u Americi, kompozitor je odgovorio pitanjem:

“Da. Pa? Šta ima da pričam o sinu? Neću da pričam, nema šta da kažem. U gužvi sam, doviđenja!”

Nakon nekoliko minuta, Bosanac je sam pozvao novinare.

“Šta ste htjeli da znate o mom sinu? On se ne bavi ovim poslom i ne moram da ga eksponiram. Aca je stočarski inženjer i nema potrebe o njemu da se piše. Živi u Beogradu i nije oženjen, iako je putovao u Ameriku, to nije bilo da bi tamo živio”, objasnio je kompozitor i demantovao i priču da je njegov sin imao bilo kakve veze sa saobraćajon nezgodom.

“To su gluposti i notorne laži. On nikada nije imao problem sa zakonom. Pojedine komšije očigledno nemaju druga posla nego da izmišljaju”, rekao je.

Džidža prizanje da nije isticala svog brata, jer to nisu bitne činjenice za njenu karijeru.

“On je tabu tema, jer ne želi da se eksponira, a i zašto bi, kada nije javna ličnost. Evo, zašto ne pričamo malo i mojoj mami, gdje je radila, bla, bla, koga to zanima? Komšije koje tvrde da je izazvao saobraćajku i pobjegao u Ameriku su ga sigurno pomiješale sa nekim”, tvrdi pjevačica.

Continue Reading

Voditeljica Zvezda Granda uhvaćena kako...

Voditeljka ``Zvezda Granda`` Sanja Kužet, koju svake subote gledamo na OBN TV, kako se šuška, u vezi je sa harmonikašem Acom Sofronijevićem, a da među njima definitivno ima hemije ili nešto više potvrdile su i kamere jedne emisije.

Naime, ekipa emisije ``Paparaco lov`` pratila je lijepu voditeljku. I pored toga što su je snimili sa sinom i bez šminke, Sanja je uhvaćena i kako za vrijeme snimanja emisije ``Narod pita`` sve vrijeme razgovara sa harmonikašem Acom Sofronijevićem.

Da li je u pitanju nova ljubavna veza ili nešto drugo, saznaćemo uskoro...

Continue Reading

Popularni voditelj pao tokom snimanja!

Nakon nekoliko modnih promašaja prelijepa Sanja Kužet, koju imamo prilike gledati subotom kao voditeljicu Zvezda Granda na OBN TV ove subote 7.02.2015. sve će ostaviti bez teksta. Elegantna crna haljina istaći će njenu zavodljivu figuru. 

Ova Sanjina kombinacija pokazala se dobitnom jer je njeno seksepilno izdanje sve ostavilo bez teksta. Od aksesoara voditeljica se odlučila za efektnu ogrlicu. Koliko je zbunjen i očaran bio izgledom kolegice Voja se u jednom trenutku spotakao i pao na sceni Zzvezda Granda. Voji u pomoć je  odmah priskočilo tehničko osoblje kako bi mu pružilo neophodnu pomoć.

Continue Reading

Srbija

Srbija (službeni naziv: Republika Srbija) kontinentalna je država ujugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi. Površinom spada među zemlje srednje veličine. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu sHrvatskom, Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom iRepublikom Kosovo. Glavni grad je Beograd.

Sadašnje granice Srbije su uspostavljene (osim granice s Kosovom) nakon Drugog svjetskog rata stvaranjem Jugoslavije. Republika Srbija je nastala kao samostalna država 2006. nakon što su građani Crne Gore na referendumu odlučili napustiti državnu zajednicu Srbiju i Crnu Goru. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi.

Sadržaj

  [sakrij] 

• 1 Zemljopis
  • 1.1 Rijeke
  • 1.2 Nacionalni parkovi
  • 1.3 Vegetacija
  • 1.4 Tlo
  • 1.5 Najznačajnije planine
• 2 Stanovništvo
  • 2.1 Demografska povijest
• 3 Gospodarstvo
• 4 Promet
• 5 Jezik
• 6 Vjera
• 7 Povijest
  • 7.1 Do 15. stoljeća
  • 7.2 Pod Osmanskim carstvom
  • 7.3 Nakon turske vladavine
  • 7.4 Balkanski ratovi
  • 7.5 Nakon I. svjetskog rata
  • 7.6 Poslijeratna Srbija (SFRJ)
  • 7.7 Srbija nakon raspada SFRJ
• 8 Politika
• 9 Upravna podjela države
• 10 Gradovi
• 11 Kultura
  • 11.1 Slikari
  • 11.2 Književnost
  • 11.3 Glazba
  • 11.4 Kazalište i filmska umjetnost
  • 11.5 Kulturna baština UNESCO-a
• 12 Šport
• 13 Državni praznici
• 14 Zanimljivosti
• 15 Galerija fotografija
  • 15.1 Gradovi
  • 15.2 Priroda
  • 15.3 Kultura
  • 15.4 Narodni običaji
  • 15.5 Religija
• 16 Literatura
• 17 Izvori
• 18 Vanjske poveznice
  • 18.1 Vanjske poveznice Vlade Srbije
  • 18.2 Ostali projekti

Zemljopis

Podrobniji članak o temi: Zemljopis Srbije

Zemljovid Srbije

Srbiju čine tri velike geografske cjeline: Panonska nizina, brežuljkasti predjeli s nižimplaninama i nizinskim proširenjima, te planinsko-kotlinsko područje.

Panonska nizina zauzima 29% teritorija, a u njoj prevladavaju nizine s aluvijalnim naplavinama uz vodene tokove i praporne visoravni, te dva brdovita uzvišenja:Fruška gora (538 m) i Vršačke planine (639 m).

Južno od Save i Dunava prevladava brežuljkasto područje s visinama do 500 m i niže planinsko područje s visinama do 1000 m. To područje zauzima oko dvije trećine površine Srbije. U tom području nizina ima tek uz Posavinu, Pomoravlju i dijelu Timočke krajine.

Područja viša od 1000 m zauzimaju desetinu teritorija Srbije. Ta se područja nalaze južno od Zapadne Morave i Nišave, a sastoje se od visoravni i skupina viših planina, od kojih najviše uokviruju Kosovsku i Metohijsku kotlinu.

70% površine Srbije nalazi se na Balkanu, a ostalih 30% spada u Srednju Europu(Panonska nizina). Kopnenu granicu ima u dužini od 2114 km, a dužina tih granica prema susjedima iznosi: prema Hrvatskoj241 km, Mađarskoj 151 km, Rumunjskoj 476 km, Bugarskoj 318 km, Kosovu 352 km, BJR Makedoniji 221 km, Crnoj Gori 203 km, i Bosni i Hercegovini 302 km.

Sjeverni dio zemlje (Vojvodina) zauzimaju plodne ravnice, dok je središnji i južni dio pretežito planinski. Tri su planinska vrha iznad 2000 metara nadmorske visine,^[1] a najviši od njih je Midžor (na granici s Bugarskom u Staroj planini). Visine je 2168 m.^[2] Srbija obiluje prirodnim ljepotama, od kojih se posebno izdvajaju očuvane šume. Srbija je bogata i vodama.

Rijeke

Rijeke Srbije najvećim dijelom pripadaju Crnomorskom slivu, a sve vode tog toka okuplja Dunav. Vode s većeg dijelametohijskog područja pripadaju Jadranskom slivu, a krajnji jugoistočni dijelovi Egejskom slivu. Tri su plovne rijeke u Srbiji:Dunav (588 km), Sava (206 km), Tisa (168 km), i dijelom Velika Morava. Ostale veće rijeke Srbije su: Zapadna Morava (308 km), Južna Morava (295 km), Ibar (272 km), Drina (220 km) i Timok (202 km). Najveće jezero u Srbiji, Đerdapsko jezero, nalazi se na granici s Rumunjskom i ima površinu od 163 km² (ukupna površina jezera je 253 km ²).

Rijeka koja najdužim tokom prolazi kroz Srbiju je Morava, a njen sliv obuhvaća 40% površine Srbije. Većina rijeka ima kišno-snježni režim vodostaja i protoka. Maksimalni vodostaji bilježe se u proljeće, a minimalni u kolovozu i rujnu.

Srbija nema velikih prirodnih jezera, a najveća su nastala pregrađivanjem riječnih korita kadi iskorištavanja snage vode zaelektričnu energiju. Najveća takva akumulacijska jezera su: Đerdapsko (na Dunavu), Vlasinsko (na Vlasini), te Perućačko iZvorničko (na Drini).

Vegetacija

Zrenjanin

Cijeli teritorij Srbije pripada kontinentalno biljno-geografskoj regiji. Srbija u cjelini spada među slabije pošumljene zemlje Europe sa samo 27% šumskih površina.^[3]

Srbija se po tipu vegetacije dijeli u pet pojasa:

• Nizinski pojas (područje aluvijalne ravnice Vojvodine, Posavine, Pomoravlja,Timočke krajine i Kosova polja) – šume hrasta lužnjaka, jasena, topole i vrbe, a u sušnijim predjelima Vojvodine dominiraju stepe.

• Brdski (kolinski) pojas (veliki dio Srbije južno od Save i Dunava) – šume sladuna icera, hrasta kitnjaka i pitomog kestena.

• Brdski (montanski) pojas – bukove i bukovo-jelove šume, a na vapnenačkimpodlogama i šume munike. Na toplim padinama ima i šuma hrasta kitnjaka.

• Pretplaninski i planinski pojas – u nižem potpojasu prevladavaju bukove šume, šikare i smrekove šume, a u višem niskeklekovine bora krivulja i bukve, vrištine i šikare planinske ive.

• Visokoplaninski pojas – područja viša od 2500 m s hazmofitskom vegetacijom golih kamenjara, te mikrovegetacijomlišajeva na strmijim stijenama.

Tlo

Posljedica složene geološko-litološke podloge, različitog stupnja okomite raščlanjenosti reljefa i klimatskih specifičnosti pojedinih krajeva je velika raznovrsnost tipa zemljišta. Područje Vojvodine nalazi se većinom na visokoplodnom černozemom, a područja uz rijeke i rubna područja Banata uz granicu s Rumunjskom na ritskoj crnici i aluvijalnom zemljištu.

Sjeverozapadni dio središnje Srbije pokrivaju pseudogleji i lesivirana zemljišta i eutrična smeđa tla (gajnjače).

Na pomoravskom području prevladava aluvijalna zemljišta, zemljišta na rastresitim supstratima (rendzine), smonica i kisela smeđa zemljišta.

Na vapnenačko-dolomitskim stijenama brdsko-planinskog područja južno od Save i Dunava prevladava crnica i smeđa zemljišta.

Najznačajnije planine

• Tara
• Kopaonik
• Zlatibor
• Zlatar
• Fruška gora

Stanovništvo

Podrobniji članak o temi: Stanovništvo Srbije

Srbija ima prema zadnjem popisu iz 2002. godine 7 498 001 stanovnika^[4] i spada u srednje naseljena europske države s prosječnom gustoćom naseljenosti od 111 st/km². U glavnom gradu živi 20% ukupnog stanovništa. Od ukupnog broja stanovništva 56% je gradskog. Kao posljedica različitih prirodnih uvjeta i povijesnog razvoja, prostorni raspored stanovništva je vrlo raznolik. Ako se promatraju velika zemljopisna područja, najgušće je naseljena peripanonska Srbija (najviše zbog grada Beograda). Vojvodina i Planinsko-kotlinsko područje nešto je rjeđe naseljeno od državnog prosjeka. U planinsko-kotlinskom području postoje velike razlike u naseljenosti. Kosmet ima više od 200 st/km², a osim južnog Pomoravlja, ostale subregije imaju manje od 50 st/km².

Ukoliko se izuzme razdoblje Drugog svjetskog rata, broj stanovnika Srbije se od početka 20. stoljeća stalno povećavao, najviše na Kosovu i Metohiji. Gotovo čitava Središnja Srbija, izuzev većih gradova u posljednje vrijeme bilježi pad broja stanovništva, kao i Banat i središnji dijelovi Bačke. Stanovništvo većih urbanih područja više se povećava doseljavanjem nego vlastitim prirodnim prirastom.

Poslije drugog svjetskog rata stanovništvo Srbije u cjelini stari. U zadnja dva desetljeća u Središnjoj Srbiji i Vojvodini smanjuje se broj radno sposobnog stanovništva. U razdoblju od 1961. do 2002. udio mladog stanovništva (0-19 godina) smanjio se s 35% na 22% dok se udio starog stanovništva popeo s 11% na 24%.

Većinsko dvotrećinsko stanovništvo od Srbijinih devet i pol milijuna stanovnika čine Srbi, dok su jedna trećina nacionalne manjine.

2002. godine izvršen je popis stanovništva na teritoriju Srbije. Utvrđeno je da je bilo 7,498,001 žitelja.

Etnička struktura

Srbija (bez Kosova) 2002.
Srbi			82.86%
Mađari			3.91%
Bošnjaci			1.82%
Romi			1.44%
Jugoslaveni			1.08%
Hrvati			0.94%
Ostali			9.79%

	Ukupno[5]		Uža Srbija		Vojvodina
	Broj	%	Broj	%	Broj	%
UKUPNO	7.498.001	100	5.466.009	100	2.031.992	100
Srbi	6.212.838	82.86	4.891.031	89.48	1.321.807	65.05
Crnogorci	69.049	0.92	33.536	0.61	35.513	1.75
Jugoslaveni	80.721	1.08	30.840	0.56	49.881	2.45
Albanci	61.647	0.82	59.952	1.1	1.695	0.08
Bošnjaci	136.087	1.82	135.670	2.48	417	0.02
Bugari	20.497	0.27	18.839	0.34	1.658	0.08
Bunjevci	20.012	0.27	246	0	19.766	0.97
Nijemci	3.901	0.05	747	0.01	3.154	0.16
Goranci	4.581	0.06	3.975	0.07	606	0.03
Hrvati	70.602	0.94	14.056	0.26	56.546	2.78
Makedonci	25.847	0.35	14.062	0.26	11.785	0.58
Muslimani	19.503	0.26	15.869	0.29	3.634	0.18
Romi	108.193	1.44	79.136	1.45	29.057	1.43
Rumunji	34.576	0.46	4.157	0.08	30.419	1.5
Rusi	2.588	0.03	1.648	0.03	940	0.05
Rusini	15.905	0.21	279	0.01	15.626	0.77
Slovaci	59.021	0.79	2.384	0.04	56.637	2.79
Slovenci	5104	0.07	3.099	0.06	2.005	0.1
Česi	2.211	0.03	563	0.01	1.648	0.08
Ukrajinci	5.354	0.07	719	0.01	4.635	0.23
Mađari	293.299	3.91	3.092	0.06	290.207	14.28
Vlasi	40.054	0.53	39.953	0.73	101	0
Ostali	11.711	0.16	6.400	0.12	5.311	0.26
Neizjašnjeni	107.732	1.44	52.716	0.97	55.016	2.71
Nepoznato	75.483	1.01	51.709	0.95	23.774	1.17

Demografska povijest

• 1991. 9.778.991 st. (Srbi 65.9 %, Albanci 17.1 %, Mađari 3.5 %, Muslimani 2.5 %, Romi 1.4 %, Crnogorci 1.4 %, Hrvati1.1 % i drugi)^[6]
• 1981. 9.313.676 st. (Srbi 66.4 %, Albanci 14 %, Mađari 4.2 %, Muslimani 2.3 %, Hrvati 1.6 %, Crnogorci 1.6 %, Romi1.2 % i drugi)^[7]
• 1971. 8.446.591 st. (Srbi 71.2 %, Albanci 11.7 %, Mađari 5.1 %, Hrvati 2.2 %)
• 1961. 7.642.227 st. (Srbi 74.6 %, Albanci 9.2 %, Mađari 5.9 %, Hrvati 2.6 % i drugi)
• 1953. 6.979.154 st. (Srbi 73.8 %, Albanci 8 %, Mađari 6.3 %)
• 1948. 6.527.966 st. (Srbi 73.9 %, Albanci 8.1 %, Mađari 6.6 %, Hrvati 2.6 % i drugi) ^[8]

Gospodarstvo

Podrobniji članak o temi: Gospodarstvo Srbije

Od Drugog svjetskog rata Srbija se od izrazito agrarne zemlje transformirala u industrijsku zemlju u kojoj su poljoprivreda irudarstvo zadržali značajnu ulogu. Za vrijeme SFRJ Srbija je bila srednje razvijena zemlja, na razini jugoslovenskog prosjeka, ali s velikim regionalnim razlikama. Tako je najrazvijeniji bio grad Beograd, a najnerazvijeniji Kosmet i općine uz Kosmet i granicu s Crnom Gorom. Srpska ekonomija dodatno je oslabila poslije raspada SFRJ, a dodatno je uništena NATO-vim bombardiranjem 1999. godine.

100 srpskih dinara

Srbijansko gospodarstvo bilo je u kolapsu početkom 1990-ih zbog uvedenih sankcija od strane Vijeća sigurnosti UN-a 1992. radi agresije na Hrvatsku i BiH. Veći dio sankcija je ukinut 1996., 2000., 2001. i 2005. kada je u potpunosti normalizirana trgovina sa SAD-om.

Poljoprivreda čini 16,6% nacionalnog BDP-a, industrija 25,5% i uslužne djelatnosti 57,9%. Ukupni BDP-PPP za 2008. je bio oko 79,662 milijarde dolara.^[9] Dok je BDP-PPP za 2008. po stanovniku iznosio oko 10,792 dolara.^[10] Najveći ratarski kraj je Vojvodina. Uzgaja se pšenica, kukuruz, suncokret i soja, te u manjoj mjeri povrtne kulture. Šumadija je poznata po voćarstvu; Vršac, obronci Fruške gore i Župa po vinogradima. Stočarstvo je razvijeno u Raškoj i u istočnoj Srbiji. Metohija je plodna žitnica. Kosovo je najveće nalazište lignita u Europi. Homoljske planine su nalazište bakra. Sjeverni dio Banata je bogat naftom izemnim plinom.

Srbija raspolaže s oko 2.961.000 radno sposobnog stanovništva. Ima stopu nezaposlenosti od 14%^[11][12] (Kosovo i Metohija oko 50%). U poljoprivredi radi oko 30%, industriji 46% i uslužnim djelatnostima 24%. Stopa inflacije je preko 6,5%.

Glavni uvozni partneri Srbije su zemlje Europske unije (Njemačka, Austrija, Italija), SAD, Narodna Republika Kina. Srbija najviše izvozi svoje proizvode u zemlje bivšeg SSSR-a, Republiku Srpsku (BiH) i Makedoniju. Deficit od uvoza je oko 6 milijadi dolara (2005.)

Promet

Cestovni prijevoz najdominantni je oblik putničkog prijevoza. Danas na njega otpada 70% putničkih kilometara. PoslijeDrugog svjetskog rata u Srbiji je bilo svega nekoliko stotina kilometara suvremenih cesta, a danas ih ima 30000 km, od čega je 20% magistralnih puteva. Izgrađeni su ili modernizirani mnogi međugradski i međumjesni putevi. Glavni cestovni pravac jepaneuropski koridor X koji ide usporedno sa željezničkom magistralom Horgoš-Subotica-Novi Sad-Beograd-Niš, gdje se račva u dva kraka, jedan prema Sofiji, a drugi prema Skopju.

Zračni promet se počeo razvijati između dva svjetska rata. Prva jugoslavenska zračna linija uspostavljena je između Beograda i Zagreba 1928. godine. Značajniju dinamiku ovaj je oblik prometa doživio šezdesetih godina dvadesetog stoljeća.1962. izgrađena je beogradska zračna luga «Surčin» (danas Zračna luka Nikola Tesla)., a kasnije i luke u Prištini i Nišu. Udio zračnog prometa vremenom se povećava, ali jedino beogradska zračna luka ima veći značaj s preko 1,5 milijun putnika godišnje.

Do sredine 1960-ih, željeznički promet imao je vodeću ulogu u putničkom prijevozu, a danas je po važnosti iza cestovnog i zračnog prometa. No unatoč tome, željeznice i danas drže primat u prijevozu robe. Danas Srbija ima 4110 km željezničkih pruga. Pruge su počele s izgradnjom sredinom 19. stoljeća, no budući da se današnji teritorij Srbije tada nalazio u tri države, izgradnja željeznica do Prvog svjetskog rata bila je neusklađena i različita u tehničkom pogledu. Prva pruga izgrađena je u Vojvodini 1856. godine i to za rudarske potrebe, a prva za javni promet 1857. i bila je dio pravca Budimpešta-Temišvar-Oršava. Do 1914. godine u cijeloj Srbiji bilo je 1714 km željezničkih pruga, a između dva rata je izgrađeno još više od 1000 km. Nakon Drugog svjetskog rata velika je pažnja posvećena modernizaciji željeznice.

Gotovo sav riječni promet Srbije odvija se na području Vojvodine. Od 1982 km plovnih puteva, na rijeke otpada 1043 km (od toga na Dunav 588 km, Savu 206 km i Tisu 168 km). Od kanala najveći značaj ima sustav Dunav-Tisa-Dunav.

Jezik

Službeni jezik je srpski, a pismo ćirilica. Usporedno s ćirilicom koristi se i latinica, iako ona Ustavom Srbije nije određena kao službeno pismo. U Vojvodini su, uz srpski, službeni jezici i mađarski, slovački, hrvatski, rumunjski i rusinski.

Vjera

Srbija (bez Kosova) 2002.
Pravoslavci			84.1%
Katolici			6.24%
Muslimani			4.82%
Protestanti			1.44%

Najveći broj stanovništva Srbije je pravoslavne vjere. Slijede muslimani,rimokatolici i protestanti.

Ustav i zakoni Srbije dozvoljavaju slobodu vjere. Vlada na svim razinama nastoji zaštiti ovo pravo u cjelini. Srbija nema državnu religiju, pa se ni vjerski blagdani ne slave kao državni praznici. No, građanima je dozvoljeno da za svoje velike vjerske praznike uzmu slobodan dan.

Povijest

Podrobniji članak o temi: Povijest Srbije

Do 15. stoljeća

U starom vijeku teritorij Srbije bio je rimska provincija Mezija i Panonija. Srbi su naselili to područje u 7. stoljeću, u 8. su osnovali prvu državu, te u 9. primili kršćanstvo.^[13] Prvi srpski poznati knez zvao se Višeslav, rodonačelnik dinastije Višeslavovića, koja je vladala Srbijom 750.-959. Prve sukobe Srbi su imali s Bugarima. 1085.-1106. Srbijom upravlja dinastija Vukanovića, čiji je rodonačelnik veliki župan Vukan.

1168. godine na vlast dolazi veliki župan Stefan Nemanja. Nemanjina država obuhvaćala je područja: Zahumlje, Neretvanska Krajina, Makarsko primorje, Travunja, Duklja, Kosovo, Metohija bez Prizrena, Južno i Veliko Pomoravlje, područje izmeđuDrine i Velike Morave, te gornje i srednje Podrinje. 1217. papa Honorije III. daje dozvolu da se Srbija proglasi kraljevstvom. Dvije godine kasnije Rastko Nemanjić tj. Sveti Sava postaje prvi srpski arhiepiskop. Na najvećem vrhuncu moći Srbija je bila za vrijeme cara Stefana Dušana, kada je obuhvaćala teritorij današnje Srbije (bez Vojvodine), Crne Gore, južne Dalmacije(bez Dubrovnika), Albanije, Makedonije, Tesalije i Epira. Smrću Dušanovog sina, cara Stefana Uroša 1371., rasulo se Srpsko carstvo i ugasila loza Nemanjića.

Godine 1371.-1427. Srbijom je vladala dinastija Lazarevića, tj. knez Lazar i njegov sin despot Stefan. 28. lipnja 1389.dogodila se Kosovska bitka između Srbije i Osmanskog carstva. U bitci su poginuli knez Lazar i turski sultan Murat. 1402.Lazarev sin, Stefan, postaje despot. 1427.-1459. Srbijom vlada dinastija Brankovića.

Pod Osmanskim carstvom

Karađorđe Petrović

Srbija je pala pod vlast Osmanskog carstva 1459., nakon čega slijedi postupno iseljavanje Srba i Vlaha u Bosnu i granične predjele Hrvatske. Zbog turske najezde i nasilja nad domaćim kršćanskim stanovništvom, hrvatski kralj i austrijski car Leopold I.daje dozvolu Srbima nastaniti se u Habsburškoj monarhiji, što je prouzročilo Prvu seobu Srba pod patrijarhom Arsenijem III. Čarnojevićem 1690. Do Druge seobe Srba došlo je nakon Požarevačkog mira 1739. pod patrijarhom Arsenijem IV. Jovanovićem Šakabendom. Dok su se Srbi iseljavali iz Stare Srbije (Raške, Kosova, Metohije iMakedonije i još nekih južnih krajeva današnje Srbije, poput Toplice i Kosanice), ta područja su naseljavali Albanci. Pored Albanaca, naseljavao se i drugi muslimanski živalj. Posljedice ovakvog premještaja stanovništva bit će dugotrajne.

Zbog turske tiranije nad srpskim življem, 1804. godine, u Orašcu je podignut Prvi srpski ustanak pod vodstvom Karađorđa ("Crnog Đorđa") Petrovića. Ustanak je ugušen 1813.15. veljače 1815. podignut је Drugi srpski ustanak na čelu s knezom Milošem Obrenovićem.

Nakon turske vladavine

Srbija u granicama poslije Berlinskoga kongresa 1878.

Rezultati ovog ustanka vidljivi su 1830. kada Porta proglašava Srbiju vazalnom kneževinom. Prvi ustav Srbija je dobila 1835. Godine 1867. donijet je sultanov ukaz (ferman) o povlačenju turske vojske iz srpskih gradova. Neovisnost Srbije priznata je na Berlinskom kongresu 1878. Knez Milan Obrenović postaje srpskim kraljem 1882. godine. Tih godina nastaju u Srbiji i megalomanske ekspanzionističke ideje za stvaranjem Velike Srbije unutar viših državnih krugova, koje će kasnije biti pokretačem agresivnih ratova Srbije sa susjedstvom.

Obrenovići i Karađorđevići su naizmjenice vladali u 19. stoljeću. Posljednji Obrenović, kralj Aleksandar, ubijen je zajedno s kraljicom Dragom 1903. Tad na vlast dolazi kralj Petar I. Karađorđević.

Balkanski ratovi

Srbija nakon Balkanskih ratova

Srbija, Bugarska, Crna Gora i Grčka krenule su 1912. u Prvom balkanskom ratu u konačno oslobađanje od turske vlasti. Nakon rata Srbija nije uspjela ostvariti svoj cilj - izlazak na Jadransko more, preko sjeverne Albanije, a Bugarska je bila nezadovljna podjelom Makedonije. To je prouzročilo Drugi balkanski rat 1913. kada su Srbija, Grčka, Turska i Rumunjska brzo pobijedile Bugarsku. Srbija je od Bugarske, kao ratnu odštetu dobila određena ozemlja sa zapada Bugarske.

Nakon I. svjetskog rata

Austro-Ugarska je bila uznemirena jačanjem Srbije, koja joj je remetila planove zaprodor na istok. Nakon sarajevskog atentata objavljuje rat Srbiji 28. srpnja 1914. Tada je počeo Prvi svjetski rat. Cerska i Kolubarska bitka bile su prve savezničke pobjede u Prvom svjetskom ratu. Povlačenje preko Albanije počelo je 1915. Tri godine kasnije probijena je solunska bojišnica. Krajem studenog priključenje Kraljevini Srbiji proglašavaju Baranja, Bačka, Banat, Srijem, Crna Gora i Bosna i Hercegovina. Država Slovenaca, Hrvata i Srba, koja se plašila talijanskog napada, ujedinila se sa Srbijom odlukom Narodnog vijeća u Zagrebu 25. studenog 1918., no bez pristanka Hrvatskog Sabora.

Dana 1. prosinca stvoreno je provotno Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, a ubrzo i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je 1929. promijenila ime u Kraljevina Jugoslavija. Kralj Aleksandar Karađorđević ubijen je 9. listopada 1934. u Marseilluod strane Vlade Černozemskog, člana makedonske revolucionarne organizacije VMRO.

U Drugom svjetskom ratu, Jugoslavija je okupirana od strane Hitlerovske koalicije, koja je započela Bombardiranjem Beograda 6. travnja 1941. Bačka je pripojena Mađarskoj. Dio današnje Srbije, uglavnom je riječ o Raškoj, dospio je u Crnu Goru pod talijanskom vlasti. Kosovo, Metohija i zapadna Makedonija postale su dijelom tzv. Velike Albanije, također pod talijanskim utjecajem. Ostatak Makedonije ušao je u sastav Bugarske, kao i dijelovi istočne Srbije. Sužena Srbija i Banat bile su pod njemačkom okupacijom, ali je imala vlastitu lokalnu upravu, koja je surađivala s Nijemcima. U narodu je ova tvorevina dobila ime Nedićeva Srbija ili Vlada nacionalnog spasa. Banat je bio pod posebnom njemačkom upravom.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata u Srbiji su djelovali: „Jugoslovenska vojska u otadžbini“ (tzv. četnički pokret) generalaDragoljuba Draže Mihailovića, partizanski pokret Josipa Broza Tita, te pomagači njemačkim okupatorima Srpska državna straža generala Milana Nedića i Srpski dobrovoljački korpus Dimitrija Ljotića.

Poslijeratna Srbija (SFRJ)

Na drugom zasjedanju AVNOJ-a 1943. godine zabranjen je povratak u zemlju dinastiji Karađorđevića,^[14] a Jugoslavija je proglašena za republiku pod nazivom Demokratska Federativna Jugoslavija. Ovaj naziv je ubrzo (1946.) promijenjen u Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a Srbija postaje jedna od šest federalnih Narodnih Republika. Ustavom Jugoslavije od 1963. godine država mijenja naziv u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, a Srbija dobiva naziv uSR Srbija.

Srbija nakon raspada SFRJ

Podrobniji članak o temi: Raspad SFRJ
Dana 27. travnja 1992. zajedno je s Crnom Gorom formirala Saveznu Republiku Jugoslaviju. 1992.-1995. Savezna Republika Jugoslavija bila je pod općim sankcijama Vijeća sigurnosti OUN, zbog agresije na Bosnu i Hercegovinu. Od 1998.na Kosovu i Metohiji počinju sukobi između Oslobodilačke vojske Kosova i srpskih oružanih snaga. 24. ožujka - 10. lipnja1999. godine bombardirale su je snage Sjevernoatlantskog Saveza, zbog humanitarne katastrofe na Kosovu.

Dana 4. veljače 2003. godine proglašena je državna zajednica Srbija i Crna Gora, kojom je, u odnosu na prethodnu Saveznu Republiku Jugoslaviju, data veća nadležnost dvjema republikama. Nakon referenduma u Crnoj Gori na kojem su njeni građani glasovali za neovisnost od Srbije, Crna Gora je proglasila neovisnost, čime je i Srbija postala neovisna država.

U ožujku 2008. Kosovo je proglasilo neovisnost od Srbije, a do sada ga je priznalo 70-ak država^[15] i smatra se samostalnom republikom pod međunarodnim nadzorom, dok Republika Srbija još uvijek područje Kosova smatra sastavnim dijelom svog državnog područja.

Continue Reading